Foto: Hina

USTAVNI sud Bosne i Hercegovine u četvrtak je proglasio neustavnim praznik koji se 9. siječnja obilježava kao dan Republike Srpske ocijenivši kako se njime potiče neravnopravnost konstitutivnih naroda koji žive u tom entitetu.

Odlučujući po prizivu člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića Ustavni sud BiH je odlukom objavljenom nakon zasjedanja u Sarajevu konstatirao kako  entitetski zakon nije u skladu s ustavom Bosne i Hercegovine i međunarodnom konvencijom o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije.

Sud je također utvrdio da zakon o praznicima RS-a nije u skladu s protokolom uz Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, stoji u priopćenju.

Pokušaj protuustavne secesije

Vlasti RS uveli su 9. siječnja kao dan entiteta u znak sjećanja na odluku što ju je tog datuma 1992. donio dio zastupnika srpske nacionalnosti u skupštini tadašnje Socijalističke republike BiH  proglašavajući uspostavu "republike srpskog naroda u BiH".

Ta je odluka predstavljala pokušaj protuustavne secesije dijela teritorija BiH kao dio plana da se spriječi proglašenje samostalnosti BiH odnosno njeno otcjepljenje od tadašnje SFRJ.

Odluka iz siječnja 1992. bila je uvod u rat i kampanju masovnog progona nesrpskog stanovništva s dijelova BiH u kojima je vlast preuzela Srpska demokratska strankla (SDS) predvođena Radovanom Karadžićem, haškim optuženikom za najteže ratne zločine.

Podsjetnik na brutalne progone i zločine protiv Bošnjaka i Hrvata

Za Bošnjake i Hrvate protjerane s teritorija današnje RS 9. siječnja je tek podsjetnik na brutalne progone i zločine čije su bili žrtve.

Odlukom Ustavnog suda BiH Narodna skupština Republike Srpske sada je dobila rok od šest mjeseci da usuglasi zakon o praznicima Republike Srpske s Ustavom Bosne i Hercegovine.
Najviši dužnosnici RS su početkom tjedna zajedničkom izjavom unaprijed najavili kako neće poštovati odluku Ustavnog suda BiH ukoliko on odluči ukinuti 9. siječnja kao entitetski praznik.

"Svaka odluka Ustavnog suda BiH koja bi išla u pravcu poništavanja 9. siječnja kao dana Republike Srpske predstavljala bi političku, a ne pravnu odluku i ne bi bila provodiva na teritoriju Republike Srpske", stoji u izjavi koju su potpisali entitetski predsjednik Milorad Dodik, premijerka Željka Cvijanović i predsjednik entitetskog parlamenta Nedeljko Čubrilović.

Dodik najavio političku krizu

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik u četvrtak je  najavio novu političku krizu u Bosni i Hercegovini zaprijetivši kako će spriječiti provedbu odluka Ustavnog suda BiH.

"Ja tu odluku neću provoditi a oni nek' to zavežu za neku stvar", kazao je Dodik komentirajući odluku donesenu na temelju priziva bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića.

"Odluka je neprihvatljiva i to je politički sud koji u kontinuitetu donosi loše odluke za RS", kazao je Dodik za Televiziju RS (RTRS).

Ocijenio je kako je ovo dokaz da se neće stati u nastojanjima da se umanje ovlasti RS.

"Očevidno međunarodna zajednica negdje donosi stajališta a onda ih provodi s međunarodnim i sucima iz Stranke demokratske akcije (SDA)", izjavio je Dodik sugerirajući kako su dvojica međunarodnih sudaca koji su članovi Ustavnog suda BiH ti koji odnose prevagu u odlučivanju o ključnim pitanjima.

Izetbegović "nastavlja praksu svog oca"

Ustvrdio je kako Izetbegović neće stati jer "nastavlja praksu svog oca" pa će, drži Dodik, tražiti i ukidanje naziva Republika Srpska.

"Mi ćemo to obilježavati kao i do sada državnim manifestacijama i tu nikakav Ustavni sud neće pomoći", zaprijetio je Dodik.

Najavio je sastanak svih važnijih dužnosnika iz reda bosanskih Srba kako bi se zauzelo jedinstveno stajalište o ovom problemu.

"Dok se ova sramna odluka ne povuče predstavnici RS-a ne bi trebali sudjelovati u tijelima vlasti BiH", najavio je Dodik strategiju koju će pokušati nametnuti političkim strankama iz RS.
Kazao je kako sve ovo ponovo dovodi u pitanje opstanak BiH nazvavši odluku Ustavnog suda BiH "prstom u oko" bosanskim Srbima.

Za njega 9. siječnja 1992. ne može biti sporan jer su tadašnje odluke o uspostavi "republike srpskog naroda u BiH" donesene prije oružanih sukoba i rata.

Ta odluka predstavljala je uvod u pokušaj otcjepljenja dijela BiH pod kontrolom Srpske demokratske stranke (SDS) predvođene Radovanom Karadžićem što je dovelo do masovnog progona Hrvata i Bošnjaka s teritorija koji je u sastavu današnje RS.