Foto: AFP
MINISTRI financija eurozone danas bi trebali odlučiti o uvjetima restrukturiranja grčkog duga. Ukoliko se kriza grčkog dug na riješi, Grčka bi mogla bankrotirati i izići iz eurozone što bi označilo početak kraja eurozone. Investitorima to naravno nije u interesu, stoga su radije pristali na smanjenje grčkog duga.
Nakon nekoliko krugova pregovora Grčka je korak do dogovora s privatnim kreditorima koji bi mogli izgubiti 65 do 70 posto vrijednosti na grčkim obveznicama. Neka pitanja ostaju neriješena, poput onoga o zamjeni postojećih obveznica novima, dugoročnijima čime bi se grčki dug do 2020. smanjio sa trenutnih 160 posto na održivih 120.
Charles Dallara, predsjednik Instituta za međunarodne financije (IIF), koji pregovara s grčkim premijerom u ime banka i osiguravajućih društava koji su vlasnici grčkog duga, izjavio je za Antenna TV da je siguran u to da je ovo "maksimum unutar kojeg privatni kreditori mogu pristati", prenosi Reuters.
Plan za restrukturiranje grčkog duga trebao bi biti gotov do novog summita na europskom vrhu koji je najavljen za 30. siječnja. Međutim, sve više se javljaju sumnje u to da je smanjenje duga na 120 posto do 2020. dovoljno da bi se grčka ekonomija oporavila. Vođe eurozone dogovorili su još u listopadu da će omogućiti paket za spas Grčke u iznosu od 130 milijuna eura ukoliko privatni kreditori oproste Grčkoj barem pola od onoga što im Grčka duguje u vrijednosnim papirima.
Od listopada do danas, grčki ekonomski uvjeti dodatno su propali, tako da paket planiran u listopadu u siječnju više nije dovoljna mjera.