Foto: FAH

UKRAJINSKE pomorske snage objavile su u ponedjeljak početak vojne vježbe u Crnom moru u kojoj sudjeluje i pet članica NATO-a, među kojima je i SAD, kao znak jamstva sigurnosti plovodbe u "kriznom području".

Skoro 2000 vojnika i 12 plovila, sedam ukrajinskih i pet brodova članica NATO-a, sudjelovat će u godišnjoj vojnoj vježbi "Morski povjetarac" koja se održava do srijede u sjeverozapadnom dijelu Crnog mora, precizirao je glasnogovornik ukrajinske mornarice Oleg Čubok.

Zajedno s ukrajinskom mornaricom u vodama Crnog mora naći će se i brodovi ratnih mornarica SAD-a, Španjolske, Kanade, Rumunjske i Turske. Vježba se u Ukrajini redovito održava već 15-ak godina u okviru programa NATO-a "Partnerstvo za mir". Ta se vježba znala i održavati na Krimu, što je bilo izazvalo oštro negodovanje Moskve.

Ukrajina usko surađuje s NATO-om od 1997., a 2002. je izrazila želju za članstvom, no posustala je pod pritiskom Moskve, no u kolovozu je Kijev objavio namjeru da obnovi postupak pristupanja zbog ruske "agresije".

Od 13. rujna, 200 američkih padobranaca će sudjelovati u jednoj drugoj međunarodnoj vojnoj vježbi "Brzi trozubac" (Rapid Trident 14) na zapadu Ukrajine. Oni će se naći uz bok poljskih, rumunjskih, moldavskih, bugarskih, španjolskih, estonskih, britanskih, njemačkih, litavskih i norveških vojnika.

Analitičari tvrde: Zbog prekida vatre Putin na dobitku

Prekid vatre između vlasti u Kijevu i proruskih pobunjenika pobjeda je, barem privremena, ruskog predsjednika Vladimira Putina, dok je za sukobima financijski iscrpljenu Ukrajinu najmanje zlo, ocjenjuju u ponedjeljak analitičari.

Potpisani prekid vatre pobjeda je Moskve jer su proruski pobunjenici uz rusku pomoć stekli vojnu nadmoć koja se pretvara u političku i jer je Kijev s njima prisiljen pregovarati, ocjenjuju politolozi.

"To je bio Putinov cilj od početka: dobiti poluge kojima će svoje uvjete diktirati Ukrajini ne samo na istoku zemlje već i cjelokupnu (njezinu) politiku", ocjenjuje politologinja Maria Lipman.

"Putin je pobijedio jer je postigao da predsjednik Petro Porošenko pregovara s dvjema samoproglašenim separatističkim pokrajinama 'Republikom Doneck' i 'Republikom Luhansk'", drži Stanislav Belkovski s Instituta za nacionalnu strategiju.

Nastavak prekida vatre kao dokaz ukrajinske nemoći

Ako se prekid vatre održi mogao bi ratificirati gubitak ukrajinskog nadzora nad područjima koja danas drže proruski pobunjenici na istoku Ukrajine, ocjenjuju analitičari.

Prekid vatre potpisan u petak u Minsku sadrži prijeporne točke podložne različitim tumačenjima, primjerice "specijalni status" i nadzor granica.

Druge točke neće se lako moći provesti, primjerice "povlačenje ilegalnih oružanih formacija, vojne opreme i plaćenika iz Ukrajine".

Sporazum je "remekdjelo diplomacije jer odgovara svim stranama u sukobu i ne nameće nikakvu obvezu nikome", ironizira u ponedjeljak ugledni ekonomski list Vedomosti iz Moskve.

Za neovisni list Novije Izvjestija provedba je upitna jer tekst nisu potpisali ni ruski ni ukrajinski predsjednik.

Analitičar Volodimir Fesenko iz Centra za političke studije Penta u Kijevu veseli se što istočne pokrajine ostaju u sastavu Ukrajine odredbom o "specijalnom statusu" što on tumači kao velik ustupak Kijevu. Ali tako ne misli Igor Plotnicki, jedan od vođa separatista koji je već u nedjelju taj status doveo u pitanje tvrdeći da sporazum ne znači da se pobunjenici odriču prava na neovisnost.

Mišljenja su oprečna i u pogledu održivosti prekida vatre.

Potpuni prekid vatre nemoguć?

Tako ukrajinski politolog Volodimir Gorbač ocjenjuje da je "prekid vatre trebao objema stranama", pa tako Kijevu koji je imao "velike gubitke, treba vremena da se pripremi za novu fazu sukoba". Gorbač vjeruje da je prekid vatre predah za razmjenu zarobljenika i drži "da je potpuni prekid vatre nemoguć".

Dmitrij Orlov, savjetnik u Kremlju ne predviđa nov sukob idućih mjeseci no drži da će obje strane iskoristiti predah da "ojačaju svoj vojni potencijal, a napose ukrajinska strana zbog pretrpljenih gubitaka".

Bolje krhki prekid vatre nego veliki rat

Ruski list Vedomosti piše da prekid vatre ne stvara uvjete za rješenje sukoba, ali ističe "bolji je i krhki prekid vatre nego veliki rat s mnoštvom žrtava na objema stranama".

U Moskvi prekid vatre pozdravljaju kao Putinovu pobjedu, a u Kijevu kao najmanje zlo.

"Kijevu je u interesu da se prekid vatre produlji, alternativa je velika ruska agresija i opasnost da se sukob prelije na druge pokrajine", kaže Volodimir Fesenko.

Kijevu "treba vremena da ponovno naoruža ukrajinske snage", napisao je na svome blogu Juri Lucenko, savjetnik ukrajinskog predsjednika dajući jasno na znanje da je vojna opcija još otvorena. Napisao je da će Kijev zauzeti separatistička uporišta Doneck i Luhansk "kada bude imao snažnu vojsku i ekonomiju".

Međunarodni monetarni fond upozorio je prošli tjedan Kijev da njegova pomoć u visini 17 milijarda dolara možda neće biti dovoljna ako se oružane borbe nastave.

Picula: Ukrajina ne smije biti vazal postsovjetskog prostora u nastojanju

Odbor za vanjske poslove Europskog parlamente u ponedjeljak popodne izglasao je Sporazum o pridruživanju EU-a i Ukrajine na izvanrednom sastanku u Bruxellesu.

Tonino Picula, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu, istaknuo je kako se radi o važnom doprinosu osiguravanju sigurnosti Ukrajine, koja "nije i ne smije biti vazalni dio nekog postsovjetskog prostora u nastajanju".