PREMA PODACIMA o vremenskoj situaciji koja je 30. kolovoza vladala na području Kornata, Državni hidrometeorološki zavod zaključio je kako je vjetar nekoliko kilometara nad tlom značajno mijenjao smjer i brzinu te da je zbog toga moglo doći do stvaranja vrtloga na Kornatu, stoji u priopćenju DHMZ-a.
Prema DHMZ-u, koji je u analizi koristio sve raspoložive podatke s meteoroloških postaja najbližih Kornatima, na dan požara na Velikom Kornatu stvaranje vrtloga dodatno je moglo biti potaknuto nehomogenom podlogom.
Mjerenja pokazuju da brzina vjetra u sloju iznad 100 metara naglo raste s visinom, što znači da je vjetar na 200 metara nad morem mogao biti znatno jači nego u blizini površine mora.
DHMZ napominje da je na meteorološkoj postaji Zadar vjetar dosezao brzinu veću od 10 metara u sekundi.
Promjena smjera i brzine vjetra po visini pokazuje da se 30. kolovoza nad tlom formiralo područje relativno jake jugozapadne struje koje je sezalo sve do jedan kilometar visine nad tlom. "Na većim je visinama prevladavalo jako jugozapadno strujanje, a izrazita promjena smjera vjetra mogla je biti popraćena vrtloženjem zraka", navodi se u analizi.
Analiza vertikalnog profila atmosfere pokazala je da, iako je brzina vjetra pri tlu imala umjerene vrijednosti, u sloju do 450 metara nad morem vjetar dostiže olujnu jakost. Promjena brzine vjetra u sloju od 133 do 450 metara iznosila je 6,5 metara u sekundi, a do relativno nagle promjene brzine vjetra došlo je upravo na visinama koje odgovaraju vrhovima brda na Kornatima.
Stoga je, za "pretpostaviti da su oni bili izloženi znatno jačem vjetru nego što se moglo izmjeriti blizu morske razine", smatraju u DHMZ-u.
J.Da.