Ilustracija: Shutterstock

EUROPSKA komisija je potvrdila da je u utorak dobila od hrvatske vlade konačni nacrt Partnerskog sporazuma, krovnog strateškog dokumenta, kojim svaka zemlja članica utvrđuje prioritete korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova za financijsko razdoblje 2014-2020, što je preduvjet za povlačenje sredstava u navedenom razdoblju.

Komisija je zemljama članicama postavila rok za predaju nacrta Partnerskih sporazuma do 22. travnja do ponoći. Hrvatska je predala svoj nacrt među zadnjima, u utorak popodne, a Komisija očekuje te dokumente još od tri zemlje članice.

Komisija sada ima tri mjeseca da ocijeni i iznese evenutalne primjedbe na hrvatski, kao i nacrte tih sporazuma iz svih zemalja članica. U Komisiji su rekli da oni to obično obave i u kraćem roku i da se nadaju da će to biti slučaj i s hrvatskim dokumentom.

Hrvatska, kao i druge zemlje članice, može nakon što dobije evenutalne primjedbe od Komisije ispraviti pojedine dijelove i tek onda je dokument spreman za potpisivanje.

Partnerski sporazum je okvirni dokument koji pripremaju nacionalne vlasti i u kojem se utvrđuju glavna područja koja namjeravaju financirati iz Kohezijskog i strukturnih fondova Europske unije, a na temelju toga izrađuju se operativni programi.

Tek nakon što se potpiše Partnerski sporazum i odobre operativni programi, mogu se povlačiti sredstva iz europskih fondova.

Hrvatska u ovom programskom razdoblju od 2014-2020 može povući 8,092 milijarde eura iz kohezijske politike EU-a.

Grčić: pripremljeni projekti vrijedni oko 8,5 milijardi kuna iz EU fondova za 2014.

Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić najavio je danas da bi se već sljedeći tjedan na sjednici Vlade mogao objaviti popis projekata iz 2014. namijenjenih za financiranje iz EU fondova, vrijednih oko 8,5 milijardi kuna, koji su u visokom stupnju pripremljenosti.

Ti projekti ne uključuju one projekte kojima se apsorbira 450 milijuna eura iz europskih fondova za 2013. godinu, rekao je Grčić novinarima u Mariji Bistrici nakon svečane sjednice skupštine Krapinsko-zagorske županije.

"Postoji hrpa projekata u visokoj fazi pripremljenosti i namjeravamo do kraja ove godine, najkasnije u prvom kvartalu iduće, ugovoriti sve te projekte, što znači da će se s tim projektima krenuti u izvedbu. Oko 3,5 milijardi kuna projekata iz 2013. i 8,5 milijardi kuna je ukupno 12 milijardi kuna vrijednih projekata koji su u visokoj fazi pripremljenosti", istaknuo je Grčić.

Ujedno je pojasnio da se oni odnose većinom na projekte u željeznicama, najviše u vodoopskrbi, u zbrinjavanju otpada, izgradnji cesta i cestovne infrastrukture. Dodao je da se dio projekta odnosi i na „grand sheme“, odnosno dodjelu bespovratnih potpora u poduzetničkom sektoru te nevladinim organizacijama i drugim subjektima koji će raditi na jačanju ljudskih potencijala. Dio projekata namijenjen je jačanju konkurentnosti malih i srednjih poduzeća.

Nakon najave novih projekata ministar je odgovarao i na novinarska pitanja oko zapošljavanja u javnim poduzećima, odnosno zabrani zapošljavanja. Pojasnio je da kod javnih poduzeća nije riječ o zabrani, nego o kontroli zapošljavanja.

"Bez odluke nadzornih odbora neće se moći zapošljavati novi ljude, a ta mjera ima cilj uspostavljanja sustava kontrole kod novih zapošljavanja s vrlo jasnim objašnjenjem i razlozima zašto nekoj tvrtki trebaju novi ljudi. Za nove projekte dopustit ćemo zapošljavanja, ali će paralelno teći proces restrukturiranja koji će sigurno dovesti do smanjenja broja zaposlenih u određenim javnim poduzećima", najavio je Grčić.

Tu je izjavu pojasnio primjerom Hrvatskih voda gdje, po njegovim riječima, idu novi ciklusi u kojima će se odraditi gomila projekta vrijednih milijarde kuna u sljedećih pet do šest godina. Ističe da će takvim tvrtkama treba dodatni kapacitet i da će se tim tvrtkama dopustiti zapošljavanje.

"S druge strane u tvrtkama poput željeznica, cesta i HEP-a ide obrnuti proces. Kroz proces restrukturiranja doći će do smanjenja broja zaposlenih", najavljuje Grčić.

Na novinarski upit o kritici oporbe da Vlada ne zna privući nove investicije, Grčić je odgovorio da je Vlada poduzela niz aktivnosti za poboljšanje investicijske klime te da su to priznale i neke institucije koje mjere poslovnu klimu u državama diljem svijeta. Istaknuo je da će Vlada nastaviti taj posao kroz kraćenje birokratskih procedura, posebno kroz izdavanje građevinskih dozvola, izvlaštenje zemljišta, što je dosada identificirano kao ključni razlog usporene provedbe novih projekata u Hrvatskoj.

Na konstataciju novinara kako Vlada danas priprema projekte, a njihovu će realizaciju provoditi neka druga Vlada, Grčić odgovara da tu nema kalkulacije već se radi na pripremi novog investicijskog ciklusa koji će se sigurno dogoditi.

"Riječ je o milijardama eura prije svega iz EU fondova ali i nacionalnih izvora. To je novi investicijski val koji će pokrenuti građevinski sektor koji je najviše propao u posljednjih pet - šest godina. Ti projekti će značiti novi iskorak Hrvatske u narednom razdoblju", rekao je Grčić dodajući da ova Vlada priprema projekte za sljedeću Vladu, za koju se nada da će i dalje biti SDP-ova u koaliciji s partnerima.

Na kraju je ministar Grčić zaključio da, bez obzira na sve, koncepcija i strategija ove Vlade nije bazirana samo na javnim projektima i investicijama.

"Ti projekti su sjajna pomoć privatnom sektoru, ali bez da privatni sektor sam krene u novi investicijski val u industriji, turizmu i drugim sektorima, poput energetskog, stvarnog i vidljivog oporavka neće biti. Zato se posebna pažnja posvećuje promjeni poslovne klime, olakšanju poslovanja i svemu što može smanjiti troškove privatnog sektora", naglasio je Grčić.