54.166.203.76 US
 

Dobro došli u K+Hrvatsku: Pogledajte što je sve Todorićevo

Piše: M. Repecki
petak, 27.6.2014. 19:28
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Montaža: Index

POSLOVNA karijera Ivice Todorića, vlasnika Agrokora, započinje u drugoj polovici 70-ih godina.
 
Nakon što se njegov otac, Ante Todorić vratio sa odsluženja zatvorske kazne, na koju je bio osuđen zbog krađe 6 milijuna maraka u Agrokombinatu, gdje je bio direktor, zajednički osnivaju privatnu tvrtku za proizvodnju cvijeća i sadnica.
 
No, njegov pravi uspon počinje tek 90-ih godina, kada u vrijeme najgoreg rata, kroz privatizaciju postaje vlasnik nekoliko važnih tvrtki iz prehrambenog sektora i trgovine. Iako se uz njegove tvrtke, tokom godina vežu brojne afere, u Hrvatskoj nikada za ništa nije odgovarao.
 
Poseban status Todorić je uživao zbog čvrstih veza sa politikom. Podržavali su ga svi. Od Franje Tuđmana, sa čijom obitelji je bio i u poslovnim odnosima, preko Ive Sanadera i Jadranke Kosor, pa sve do Radimira Čačića, koji je kao prvi potpredsjednik Milanovićeve vlade, interes Agrokora poistovjetio sa interesom Hrvatske.
 
"Interes Agrokora je interes Hrvatske", izjavio je Čačić  2011., komentirajući, tada još neizvjesno Todorićevo preuzimanje Mercatora.
 
HDZ-ove vlade, na čelu sa Sanaderom i Jadrankom Kosor, otpisale su dugove tvrtkama iz sastava Agrokora, u iznosu većem od 400 milijuna kuna. Nakon što bi Todorić preuzeo neku tvrtku, Vlada bi par mjeseci kasnije otpisala dugovanja.
 
Uz pomoć politike, a na račun građana i tvrtki koje su s njim, kao najvećim kupcem, bile prisiljene poslovati, Todorić je postao milijarder i najmoćnija osoba u državi.
 
Dioničko društvo Agrokor registrirano je 1989. godine, a prva akvizicija bila je tvornica za preradu soje u Zadru.
 
Za vrijeme rata, od 1992. do 1995. postao vlasnik Jamnice, Zvijezde, Leda, Konzuma...
 
Već 1992. godine postaje većinski vlasnik Jamnice i Agropererade. No širenje se nastavlja te 1993. godine Todorić postaje vlasnik tvornice ulja Zvijezda i DIP-a Turopolje.
 
Sljedeće, 1994. godine postaje većinski vlasnik Leda, Konzuma, Silos-mlinova, Bobisa i Solane Pag.
 
Kod privatizacije Konzuma navodno su oštećeni radnici, kojima nikad nije omogućeno pravo prvokupa dionica. Tada su dionice predane Agrokoru bile na javnoj ponudi, ali su potom maknute s javne ponude na šest mjeseci.
 
"Nije ih bilo nigdje, iako je postojao zakon koji je obvezivao Fond za privatizaciju da ih objavljuje. Dionice su nestale na šest mjeseci i pojavile se tjedan dana prije prodaje, da bi bile otkupljene od strane Agrokora", objavio je HTV prije nekoliko godina u jednom od priloga Latinice.
 
Sumnje su se vezale i uz privatizaciju Leda, koji je završio u sustavu Agrokora, iako je navodno strani ponuđač nudio nekoliko puta višu cijenu. Posebno je zanimljivo da je kooperantica Leda, sa svojom proizvodnjom korneta bila Nevenka Tuđman.
 
1995. Agrokor postaje koncern
 
Nakon što se već skupio priličan broj tvrtki u njegovom vlasništvu, Todorić mijenja organizacijsku strukturu kompanije, te 1995. registrira "Agrokor Koncern“.
 
1998. godine postaje vlasnik vinarske tvrtke Jaska vino d.d. poznatije kao "Podrum Mladina“. Zbog ove privatizacije bila je pokrenuta istraga jer se navodno pogodovalo Jamnici kreditom Zagrebačke banke od 2,5 milijuna tadašnjih njemačkih maraka. Tim kreditom kupljene su dionice koje su osigurane založnim pravom nad nekretninama same Jaske, što je protivno Zakonu o privatizaciji.
 
Sljedeće, 1999. godine tvrtke Silos Mlinovi i SRC Andrijaševci registrira kao PIK Vinkovci d.d.
 
2000. počinje širenje na susjedne zemlje
 
Počinje širenje na susjedne zemlje, te 2000. godine kupuje 97,4 posto dionica Sarajevskog kiseljaka, i osniva tvrtku za proizvodnju sladoleda Ledo – Čitluk.
 
Nastavlja širenje u regiji te 2003. godine kupuje 55,49% dionica srpskog Frikoma, te 51% udjela u trgovačkom poduzeću TP DC Sarajevo.
 
Nakon toga, 2004. godine postaje vlasnik čak pet poduzeća. Konzum kupuje tvrtku Medijator iz Dubrovnika, Slobodu iz Osijeka. Osim toga, širi se i na Mađarsku kupnjom punionice vode Fonyodi i tvornice sladoleda Baldauf, koja je kasnije preimenovana u Ledo kft Mađarska. Nakon toga kupuje 58,11% dionica porečke Agrolagune.
 
Ponovno je na meti Srbija, pa 2005. godine kupuje tvornicu ulja Dijamant iz Zrenjanina, i trgovački lanac Idea iz Beograda. U Hrvatskoj iste godine postaje većinskim vlasnikom PIK-a Vrbovec i Belja.
 
Slijedi pauza od godinu dana, što se tiče akvizicija, da bi 2007. ušao u vlasništvo lanca kioska Tisak d.d.  2009. godine Konzum osniva Kozmo d.o.o. čija je osnovna djelatnost trgovina na malo kozmetičkim i toaletnim proizvodima u specijaliziranim prodavaonicama, kojega prodaje iste godine.
 
Nakon toga, 2010. godine nastavlja širenje poljoprivrednog biznisa te postaje vlasnik Vupika.

Zbog Belja privremeno zaustavljena operacija kupnje Mercatora
 
No, upravo  će Belje u jednom trenutku zastaviti Todorićeveve planove vezane za Mercator. Naime, u jeku priče o Agrokorovom preuzimanju slovenskog Mercatora objavljeno na službenim stranicama Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) o događajima iz 2007. godine i preuzimanju Belja od strane Agrokora.
 
Hanfa je objavila da Agrokor Ivice Todorića nije radio po zakonu odnosno da nisu, iako su morali, objavili ponudu za preuzimanje cjelokupnog društva. Prema toj odluci, Agrokor je morao u roku od 60 dana objaviti ponudu za preuzimanje cjelokupnog društva Belje, odnosno za preuzimanje 32 posto dionica na burzi, što je Todorića trebalo koštati oko 790 milijuna kuna!
 
Tada počinje i pritisak službene politike da se ta odluka promijeni, a nakon što je na četvrtoj sjednici Vlade Zorana Milanovića, Hanfa stavljena pod ingerenciju Ministarstva financija kojeg vodi Slavko Linić te prestala biti “neovisan” regulator, obustavljen je postupak protiv Agrokora. Povlačanjem odluke Hanfe koncern Ivice Todorića nije morao objaviti 790 milijuna kuna vrijednu ponudu za Belje. Akcija za Mercator mogla se nastaviti.
 
Zbog Mercatora založio preko 75% Agrokora
 
Posljednja u nizu Todorićevih akvizicija tako je postao slovenski Mercator koji je vlasnik i Getroa. Kao ozbiljnog kandidata za kupnju tog trgovačkog lanca, Todorića se spominjalo od samog početka.
 
Mogućnost da Todorić preuzme njihov najveći trgovački lanac izazvala je burne reakcije u slovenskoj javnosti, ponajviše zbog njegovog odnosa prema dobavljačima u Hrvatskoj, te mogućnosti da istisne slovenske dobavljače sa polica. Na kraju je transakcija ipak zaključena te će Todorić za 53% Mercatora isplatiti oko 550 milijuna eura.  
 
Iako su dugovi Agrokora ogromni, Todorić se u posljednje vrijeme dodatno zadužio, te mu je ruski Sberbank nedavno odobrio kredit od čak 600 milijuna eura, kako bi zatvorio stara dugovanja i pripremio se za preuzimanje Mercatora.
 
Ipak, ovo je vrlo rizičan posao za Todorića jer je morao založiti preko 75% dionica Agrokora. Ako se nakon preuzimanja Mercatora sve ne bude odvijalo prema planu, lako je moguće da Todorić "izvisi", i postane manjinski dioničar. 
 
Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije