Foto:Damjan Tadić (Cropix)

KAKO doznaje Index, činjenica da je HEP uspio u prošloj godini ne samo konsolidirati svoje poslovanje nego da će s najavljenim investicijama (Ombla) i bez poskupljenja električne energije poslovati u 2011. godini sa stotinjak milijuna kuna dobiti trebala bi rezultirati nepromijenjenom cijenom električne energije, ali i plina za ovu godinu.

Naime, iako su iz Vlade do sada izlazile informacije o poskupljenju struje koje se odgađalo do lipnja ove godine, slijedom financijskih izvještaja HEP-a koje se prije desetak dana našlo na stolu Vlade to se ne bi smjelo dogoditi i nakon tog razdoblja.

Sanader&Mravak namjerno rastakali HEP?

Da je HEP od gubitaša ušao u pozitivu prije dva tjedna, otkrila je premijerka Kosor na konferenciji za novinare kada je obznanila da je HEP uspio u poslovnoj 2010. godini vratiti oko 1,8 milijardi kuna nepodmirenih dosadašnjih dugovanja. Tada je najavila da će se za par dana znati i precizna financijska izvješća za sve državne tvrtke, a kada je ono i stiglo kao i projekcija HEP-a za sljedeću godinu, Vlada je definitivno odustala i od ideje privatizacije HEP-a.

Činjenica da je u malo više od godinu dana nova uprava uspjela konsolidirati HEP te ga od generatora nelikvidnosti pretvoriti u pozitivnu tvrtku ostavlja dva pitanja. Pitanje je, naime, je li rezultat HEP-ova poslovanja zaista vrhunsko umijeće nove uprave ili je Mravak, koji je provodio politiku Ive Sanadera, možda imao za krajnji cilj rastakanje ove državne tvrtke kako bi je se odvelo u privatizaciju, a na štetu svih građana Hrvatske. 

Nakon odlaska Ivana Mravka sa čela HEP-a utvrđeni su ozbiljni financijski minusi u HEP-u, a s obzirom na dugovanja teška 2,6 milijardi kuna iz 2009. godine o toj državnoj tvrtki govorilo se kao jednom od najvećih generatora nelikvidnosti. Nakon prvotne projekcije financijskog stanja nove Uprave pred Vladu je prije godinu dana došao zahtjev iz HEP-a da bi struja trebala poskupiti za 33 posto ako se želi pozitivno poslovanje.

Postotak se smanjivao

Vlada Jadranke Kosor tražila je da se taj iznos prepolovi, odnosno da eventualno poskupljenje bude 17 posto te da se reže što više. U ožujku prošle godine Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) zaprimila je zahtjev HEP-a za poskupljenje električne energije za 17 posto, no od tog se prijedloga odustalo.

Nakon prvotnih rezanja troškova u HEP-u, restrukturiranja poslovanja, raskidanja štetnih ugovora iz Mravkova razdoblja kao i povoljnih meteoroloških uvjeta u srpnju prošle godine šef uprave HEP-a Leo Begović najavljivao je dvostruko manje poskupljenje  odnosno od osam do deset posto. Premijerka Kosor tada je tu projekciju poskupljenja dočekala s odobravanjem te izjavom "kako poskupljenje ipak neće biti tako strašno kako se očekivalo". 

No, slijedom političke situacije u zemlji, ali i gospodarske krize, poskupljenje je odgođeno na kraj godine. U listopadu i prosincu govorilo se tek o par postotaka poskupljenja, da bi nekoliko dana prije nove godine Vlada sa zatvorene sjednice izvijestila kako se poskupljenje odgađa do lipnja 2011. godine. No, kako smo napisali, do toga, prema svemu sudeći, ne bi trebalo doći.