Foto: Index, IJF

U HRVATSKOJ postoje 44 državne agencije. Ukupno zapošljavaju oko 6000 ljudi i raspolažu godišnjim budžetom od četiri milijarde kuna. Iz proračuna se financiraju 34 agencije, osam je vanproračunskih neprofitnih organizacija, a dvije su trgovačka društva.

Institut za javne financije proveo je analizu poslovanja državnih agencija u razdoblju od 2010. do 2012. godine. Autori analize Anto Bajo i Maja Kolarec, međutim, naglašavaju da je vrlo malo dostupnih informacija o financijskom poslovanju državnih agencija, posebno o rezultatima poslovanja i uspješnosti u pružanju usluga.

Agencije Vlada osniva, smatraju Bajo i Kolarec, bez cjelovite strategije ili detaljnog akcijskog plana za reformu ili razvoj javne uprave. "Status agencija u sustavu državnih financija nije jasan, a često su nepoznati kriteriji za osnivanje kao i rezultati njihova poslovanja", tvrde Bajo i Kolarec, uz napomenu da transparentnost poslovanja nije zadovoljavajuća.

Vladi i Saboru autori analize stoga preporučuju da se inzistira na javnoj objavi godišnjih izvještaja o poslovanju i financijskih izvještaja, da se svake godine javno raspravlja o poslovanju i učincima državnih agencija, da se ispita mogućnost spajanja srodnih agencija, da se preispita visina naknade koja se od pravnih osoba naplaćuje za financiranje agencija, da se usporedi poslovanje sa sličnim agencijama u zemljama EU, te da se obavi financijska revizija i revizija učinkovitosti poslovanja agencija.

U devet godina osnovano 35 agencija

Samo od 2004. do 2013. osnovano je 35 agencija, uglavnom zbog pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji. Agencije se uglavnom financiraju iz proračuna, odnosno iz budžeta ministarstva u čiji resor spadaju i koje bi trebalo biti zaduženo za nadziranje njihova rada. Vrlo skoro će to važiti i za agencije koje trenutno imaju status neprofitnih udruga, s obzirom da je predviđeno i njihovo prebacivanje u državni proračun.

U drugu kategoriju spadaju Financijska agencija (Fina) i Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode (Halmed), koje imaju status trgovačkih društava u vlasništvu države. Ove se agencije tako financiraju namjenskim prihodima, vode poslovne knjige po računovodstvu za poduzetnike, a ostvarenu dobit dijele s državnim proračunom.

U agencijama sve više zaposlenih

Svakako je zanimljivo istaknuti da je broj zaposlenih u agencijama u promatranom razdoblju rastao, iako se radi o kriznim godinama. Agencije su 2010. tako ukupno zapošljavale 5310 osoba, da bi u 2011. taj broj porastao na 5852 zaposlenika, a u 2012. na 5952 zaposlenika. Za pretpostaviti je da je broj zaposlenih u državnim agencijama rastao i dalje, tako da ih danas zasigurno ima više od 6000.

Agencije koje se financiraju iz proračuna u 2012. zapošljavale su 2060 ljudi. Broj zaposlenih u agencijama koje se financiraju iz državnog proračuna drastično varira. Najviše zaposlenih, njih 563, 2012. imala je Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Najmanje osoba, tek pet, imala je 2012. Agencija za sigurnost željezničkog prometa.

Ukupno gledajući, najviše ljudi zapošljava Fina. Ta je agencija 2010. godine imala 3041 zaposlenih, da bi se u 2011. broj zaposlenih smanjio na 2930. Međutim, već iduće godine Fina je ponovo počela zapošljavati, pa je broj radnika skočio na 2961. 

Prosječne bruto plaće i do 20 tisuća kuna

Zaposlenici državnih agencija, pokazala je analiza IJF, imaju vrlo solidne plaće. Prosječna bruto plaća u agencijama koje se financiraju iz proračuna je 2012. iznosila 10.458 kuna. Zaposlenici u neprofitnim agencijama prosječno su zarađivali 17.316 kuna bruto, dok u agencijama koje se vode kao trgovačka društva prosječna bruto plaća 2012. iznosila 13.051 kuna.

Također je zanimljivo istaknuti da su prosječne bruto plaće zaposlenicima državnih agencija u promatranom razdoblju rasle. U proračunskim agencijama prosječna bruto plaća od 2010. do 2012. tako je porasla za 617 kuna, u neprofitnim agencijama za 1473 kune, a u agencijama koje su trgovačka društva za 1956 kuna.

Ove se brojke, međutim, ne odnose na Finu. Naime, zaposlenici Fine, prema dostupnim podacima, 2012. prosječnu su zarađivali 7806 kuna, što znači da im je bruto plaća s obzirom na 2010. smanjena za 241 kunu. Istovremeno je u Halmedu, drugoj agenciji koja ima status trgovačkog društva, prosječna bruto plaća 2012. iznosila 17.316 kuna, što znači da je od 2010. rasla za 1473 kune.

Najveću bruto plaću među zaposlenicima agencija imali su 2012. radnici Agencije za sigurnost željezničkog prometa. Njihova prosječna mjesečna bruto plaća iznosila je čak 19.663 kune. Najmanje su zarađivali zaposlenici Hrvatske poljoprivredne agencije, s prosječnom bruto plaćom od 2429 kuna.

Poslovanje netransparentno

Iako godišnje troše oko četiri milijarde proračunskih kuna, agencije nisu sklone objavljivati izvještaje o poslovanju i financijska izvješća. Tako je od 44 agencije u 2013. godišnji izvještaj o poslovanju javno objavilo tek 27 agencija, a financijska izvješća objavilo je 29 agencija.

"Nepostojanje detaljnijih informacija o poslovanju onemogućava procjenu učinkovitosti kao i procjenu stvarno potrebnih sredstava za njihovo poslovanje. Stoga je potrebno detaljnije analizirati njihova financijska izvješća", tvrde autori analize Bajo i Kolarec.

Ogromni financijski viškovi

Utvrđeno je, međutim, da je financijski položaj agencija odličan. Godišnje ostvaruju oko 4,5 milijardi kuna prihoda, te oko milijardu kuna viškova. Najveće prihode ostvaruje osam neproračunskih agencija i to oko dvije milijarde kuna u zadnje dvije promatrane godine. Proračunske agencije godišnje ostvaruju 1,5 milijardi kuna prihoda, a trgovačka društva oko 880 milijuna kuna.

Na računima agencija trebali bi tako postojati akumulirani viškovi u iznosu od sedam milijardi kuna. Financijska imovina agencija u promatranom razdoblju iznosi više od deset milijardi kuna. Među financijskom imovinom dominiraju dionice i udjeli (2,5 milijardi kuna), te visoka potraživanja za prihode (2,6 milijardi kuna). Gotovo 70 posto financijske imovine otpada na neprofitne agencije.