Foto: HPB, HIna, Index, 123rf

MINISTAR imovine Goran Marić u Dnevniku HTV-a spomenuo je i rezultate analize 48, kako kaže, strateških društava, odnosno troškove za službena putovanja, dnevnice, reprezentaciju... Marić je kazao da je ona "egzaktna, institucionalna, ona je autentična", štogod mu to značilo.

"Na prvi pogled analiza pokazuje da nije baš da su državne tvrtke neučinkovite kao što se to pokušava stalno nametnuti, ali kad je riječ o troškovima, da nije dovoljna razina odgovornosti kad su u pitanju troškovi. Zanimljivo je i da je broj zaposlenih u strateških tvrtkama, 68.000, pao u sedam godina na 60.000 zaposlenih. Istina, pali su i prihodi sa 79 mlrd. kn na 63 mlrd. kn, dodaje. U 2013. kad su bili najveći prihodi ostvarenje gubitak od milijardu kuna. Analiza ne služi za prozivanje i razotkrivanje već za otvaranje problema i tema koje su nužne za Republiku Hrvatsku", napomenuo je.

Koliko je neopravdano potrošeno?

"Vrlo teško je reći koliko je neopravdano potrošeno novaca, ali na reprezentaciju, službene putove,  na ono na što se može utjecati u sedam godina potrošeno je 2 milijarde i 604 milijuna kuna. Oni su mogli biti znatno niži i tu je izostala poslovna odgovornost", rekao je ministar Marić.

Koje tvrtke su posebno loši primjeri? HPB, HBOR...

"Interesantno je da oni koji su najviše akumulirali gubitaka, rastrošni su na troškovnoj strani, ali prednjače veliki giganti.

Iako HEP posluje pozitivno, prednjači upravo ta tvrtka. Prednjači i sustav Hrvatskih željeznica. Interesantno je da se donacijama bavi i HBOR. Interesantno je da se zračna luka Osijek oglašava znatno više od svih drugih luka zajedno. Također je interesantno da zračna luka Dubrovnik potroši pet puta više na reprezentaciju nego zračna luka Split, a po veličini su otprilike iste. Zanimljivo je i da Hrvatska poštanska banka, iako je u prethodnih 6-7 godina akumulirala gubitak, najveća je po isplati bonusa i otpremnina.

Od ukupno 32 milijuna kuna bonusa u HPB-u je isplaćeno 70%, a zapravo akumuliraju gubitak. Ima mnogo podataka koji upućuju na drugačiji pristup upravljanju državnim tvrtkama i upravljanju državnom imovinom", otkriva Marić.

Odgovarajući na pitanja o zakupu poslovnih prostora ministar Marić rekao je da je otkriveno mnogo nelogičnosti.

"Zakup je normalna stvar i nužan je. No neke klauzule koje su zaključene u ugovorima o zakupu doista su teško shvatljive uravnoteženom čovjeku", izjavio je Marić navevši primjer: "Npr. zaključiti  ugovor na 13 godina i 6 mjesec bez mogućnosti raskida. Ili zaključiti ugovor o kreditu s naknadom za prijevremenu otplatu. U prvom slučaju se radi o Ministarstvu pravosuđa, a u drugom o Plinacru. Dakle, Plinacro je ugovorio kredit čiji bi raskid mogao dovesti do isplate odštete od vrtoglavih 240 milijuna kuna.".