Ilustracija: AFP
EUROPA traži put za izlaz eurozone iz krize zbog velikih dugova, slabog ekonomskog rasta i nestabilnih tržišta. Nakon što su Grčka, Irska i Portugal već potražili pomoć, kao novi kandidat se pojavila Italija.
No, kako je svjetski financijski sistem izrazito povezan raznim vrstama veza, tako se može očekivati da će trenutna kriza eurozone imati učinke i na ekonomije drugih država svijeta. Dok posuđivanje novca između država tijekom "dobrih godina" i nije neki problem, kada zemlja više ne može vraćati svoje dugove to postaje problem za banke i financijske institucije drugih zemalja te se one bore za izbjegavanje dugova.
Francuska Grčkoj posudila 41,4 milijarde eura
To ne može samo izazvati probleme u državi u kojoj je banci sjedište, već one te probleme šire diljem svijeta. BBC je objavio podatke koliko su pojedine zemlje posudile posrnulim ekonomijama te koje zemlje bi mogle biti najviše ugrožene mogućim bankrotom Grčke ili Italije.
Grčka je trenutno najrizičnija država sa dugom od oko 200 milijardi eura, dok joj je BDP samo polovina toga iznosa. Svaki Grk je zadužen za 38 tisuća eura, a strani dug iznosi 252 posto BDP-a. Država je zadužena 166 posto svoga BDP-a. Najviše problema bi bankrotom Grčke mogla imati Francuska čije banke i druge institucije su im posudile čak 41,4 milijarde eura. Nakon Francuske, Grčka najviše duguje Njemačkoj (15,9 milijardi eura), pa Velikoj Britaniji (9,4 milijarde eura) i Portugalu (7,5 milijardi eura).
Analitičari procjenjuju kako je Grčka ekonomija premalena kako bi izazvala prevelike štete u inozemstvu u slučaju da bankrotira, no svi se boje "domino efekta" koji bi mogao nastati kada bi Grčka rekla da nema više novca. Kao prvi kandidat za propast nakon Grčke spominje se Italija.
Talijanski dug Francuskoj 309 milijardi eura
Ona bi, kao treća najveća ekonomija u Europi, proglašenjem bankrota izazvala mnogo veće probleme diljem Europe. Talijanski BDP iznosi 1,2 bilijuna eura dok je strani dug duplo veći od toga. Svaki Talijan je dužan oko 33 tisuće eura, dok strani dug iznosi 163 posto BDP-a, a dug države je 121 posto BDP-a. Kao i u slučaju Grčke, tako je i kod talijanskog duga najviše u opasnosti Francuska koja joj je posudila čak 309 milijardi eura.
Na drugom mjestu se, ponovno, našla Njemačka sa posuđenih 120 milijardi eura Italiji. Potom su na udaru Velika Britanija (54,7 milijardi eura), SAD (34,8 milijardi) i Japan sa 32,8 milijardi duga. Propašću talijanske ekonomije teško bi bila pogođena Francuska.
Ovi podaci mogu dati odgovore zašto je Njemačkoj i Francuskoj toliko bitno spašavanje grčke i talijanske ekonomije od bankrota te zašto su inzistirali na dovođenju tehnokratskih vlada bliskima bankarskom sektoru u tim državama.