Tekst: J.Š.
Foto: Goran Mehkek (Cropix)

BRITANSKI Economist u tekstu povodom Josipovićeve pobjede na izborima osvrnuo se na cjelokupnu političku situaciju u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko mjeseci analizirajući koji sve problemi i izazovi očekuju novog hrvatskog predsjednika.

Komentirajući izborni rezultat, Economist piše kako je Ivo Josipović porazio svoga rivala Milana Bandića s velikom razlikom, pobjeđujući u svim županijama osim u jednoj. Navodeći kako je borba protiv korupcije bila važna stavka na kojoj je Ivo Josipović gradio svoju kampanju, naglašavaju kako novoizabrani predsjednik, koji do sada nije obnašao nikakve visoke državne funkcije, ima priliku predstaviti se kao čovjek bez mrlje u karijeri.

Bandić nije impresionirao znanjem iz vanjske politike

Economist podsjeća i kako hrvatski predsjednik ima važnu funkciju u kreiranju vanjske politike svoje zemlje, navodeći kako Josipovićev protukandidat Milan Bandić ni tu nije uspio impresionirati. Nedavno je tako kazao kako je Condoleezza Rice američka državna tajnica. Rice je prije godina dana otišla s te funkcije.

Izbor Josipovića za predsjednika simbol je i promjena u toj balkanskoj državi, piše Economist, dodajući da iako je on socijaldemokrat vjerojatno će dobro surađivati s Jadrankom Kosor, premijerkom i predsjednicom vladajuće stranke desnog centra, za koju također navode da je unijela promjene u hrvatsku politiku. Economist slijedom toga podsjeća na iznenadni odlazak bivšeg premijera Ive Sanadera koji za to nije dao nikakvo logično objašnjenje, ali navodi i kako se tada vjerovalo da će bivši premijer htjeti putem Jadranke Kosor upravljati državom iz sjene. "Ako mu je to bio plan, bio je pogrešan", piše list i nastavlja s pokušajem povratka bivšeg premijera u aktivnu politiku uz objašnjenje kako je HDZ-ov kandidat Andrija Hebrang ostvario loš izborni rezultat. No, Kosor je, pišu, svoga prethodnika brzo izbacila iz stranke.

Josipovića čekaju problemi u odnosima sa Srbijom

Josipović preuzima predsjedničku funkciju u vrijeme velikih turbulencija u Hrvatskoj i svijetu. On će na tom mjestu zamijeniti Stipu Mesića, predsjednika koji je svoj mandat odlučio završiti putovanje na Kosovo. "Živjela Republika Kosovo", kazao je prilikom posjeta Mesić, a čime je razbjesnio srpskog predsjednika Borisa Tadića, piše list te dodaje kako nije ni čudno što je Mesić svoj mandat odlučio okončati upravo na Kosovu, zemlji u kojoj je 1980. započeo raspad Jugoslavije. No, Kosovo nije jedini problem koji opterećuje hrvatsko-srpske odnose, piše list i podsjeća na problem tužbe i kontratužbe koje su jedna protiv druge podnijele Hrvatska i Srbija za genocid u ratu.

43 posto Hrvata protiv ulaska u EU

Jedan od glavnih zadataka trećeg hrvatskog predsjednika bit će da uvede Hrvatsku u EU. Hrvatska će vjerojatno u roku od dvije godine postati članica Unije, no jednom kad se završe pregovori, Hrvati će održati referendum o ulasku u Uniju, piše Economist i navodi kako prema posljednjim statistikama 43 posto Hrvata protivi se ulasku u Uniju dok je njih 39 posto za. 57 posto Hrvata je nezadovoljno standardnom života, a čak 84 posto njih misli da zemlja ide u krivom smjeru, piše list i upozorava da je to ono s čime će se morati boriti Kosor i Josipović.