Foto: 123rf

TOČKA preokreta za električna vozila je na obzoru, a riječ je o kombinaciji hibridnih i u cijelosti električnih vozila koja će do 2030. godine preuzeti polovicu globalnog tržišta od vozila s unutarnjim izgaranjem. Vozila s unutarnjim izgaranjem i dalje će igrati važnu ulogu u industriji, jer će i velik dio električnih vozila i dalje biti s hibridnim pogonom, stoji u najnovijem istraživanju The Boston Consulting Group.

Tri faze transformacije

Tri će faktora - tehnologija, regulatorni zahtjevi i troškovi vlasništva - oblikovati ovu transformaciju, za koju BCG očekuje da će se odigrati u tri faze kroz sljedećih dvanaest godina. Motor s unutarnjim izgaranjem nastavit će biti glavni pogon tijekom sljedećih nekoliko godina, do 2020., zbog relativno visoke cijene električnih vozila čak i uz poticaje, a period povrata ulaganja u kupovinu električnog vozila za potrošače će tijekom tih nekoliko godina ostati predug da bi im bio privlačan. Dodatno, proizvođači zbog napretka tehnologije vozila s unutarnjim izgaranjem nemaju problema sa zadovoljavanjem zahtjeva regulatora o količini ispušnih plinova.

Kako industrija ulazi u sljedeću fazu koja će trajati otprilike od 2020. do 2025., električna vozila, koja su miks tzv. potpunih hibrida, djelomičnih ili 48-voltnih hibrida, plug-in hibrida i automobila na baterijski pogon, povećat će svoj tržišni udjel zbog postroženja standarda učinkovitosti i emisija ispušnih plinova, prije svega kroz poticanje prodaje.

Kako će tranzicija odmicati, udjel klasičnih vozila s unutarnjim izgaranjem će opasti s današnjih 96 posto globalnog tržišta na oko polovice svih vozila do 2030. godine.

"Točan vremenski tijek prelaska na električna vozila već je dugo predmet rasprava. Tranzicijski period u kojem će udjel hibridnih i baterijskih vozila rasti na štetu vozila s unutarnjim izgaranjem započinje", rekao je Xavier Mosquet, stariji partner U BCG-u i vodeći autor studije.

Tehnološki napredak

Tri tipa tehnoloških skokova oblikovat će budućnost pogonskih motora. Tijekom 2020., tehnološki napredak kod vozila s unutarnjim izgaranjem bit će dovoljan da industrija zadovolji regulatorne zahtjeve o dopuštenim količinama ispušnih plinova na najvećim tržištima. Najveća će se promjena dogoditi u Europi gdje će dizel motori, koji su 2016. godine držali 48 posto tržišta, pasti na 36 posto u 2020., zbog sve većih troškova zadovoljavanja standarda za emisije ugljičnog monoksida te potrošačkih trendova koji idu u smjeru čišćih tehnologija i potiču kupovinu jeftinijih električnih vozila.

U isto vrijeme trošak baterija, koji je najveći pojedinačni pokretač troška vlasništva za baterijska i plug-in hibridna vozila, pada više i brže nego što se očekivalo pred tek nekoliko godina. BCG procjenjuje, na temelju više izvora, kako će cijena troška baterija po kilovat satu pasti između 80 i 105 dolara do 2025. i na između 70 i 90 dolara do 2030.

Treći tehnološki zaokret odnosi se na generiranje električne energije. Dok su god fosilna goriva glavna u proizvodnji električne energije u najvećim ekonomijama poput SAD-a i Kine, utjecaj električnih vozila na klimatske promjene ostat će minoran kad se u obzir uzme energija potrebna za proizvodnju i reciklažu baterija. Tek kad ''alternativni'' izvori energije, poput nuklearne, vjetra i solarne postanu ključni faktori u stvaranju električne energije, tad će električna vozila imati osjetan utjecaj na smanjivanje razine stakleničkih plinova u atmosferi.

Regionalna tržišta

Krivulja usvajanja električnih vozila donekle varira na različitim tržištima ovisno o trošku vlasništva koji odražava faktore kao što su cijena vozila, kilometraža i cijene goriva i električne energije. U Kini, koja je vodeće tržište za električna vozila, velika kilometraža, niska cijena električne energije i visoke cijene goriva čine trošak vlasništva električnih vozila relativno nižim u odnosu na osobna i gospodarska vozila koja imaju motor s unutarnjim izgaranjem. Državni poticaji za baterijska vozila smanjili su trošak vlasništva do točke da je povrat ulaganja u baterijska vozila smanjen na pet godina u odnosu na povrat ulaganja za vozila s unutarnjim izgaranjem, prema podacima iz 2015. godine.

U Europi, uz visoku cijenu električne energije, relativno nizak broj kilometara koje pojedinačni vozač odveze (u usporedbi s Kinom i SAD-om) činit će i dalje vozila s unutarnjim izgaranjem jeftinijima do 2025. godine. Razvoj tržišta u Europi bit će ujednačen za različite tipove električnih vozila, gdje će baterijska vozila do 2030. godine doseći 17 posto tržišta, a svi hibridi zajedno oko 33 posto.

Niska cijena goriva će u SAD-u dovesti do sličnih rezultata. Najveći će rast broja električnih vozila biti u segmentima manjih vozila: do 2030., vozila u C segmentu bit će gotovo u cijelosti električna, dok će vozila s unutarnjim izgaranjem ostati glavna za srednja gospodarska vozila i tzv. pick-up vozila. Hibridi će dominirati japanskim tržištem, gdje će do 2030. doseći 55 posto.

Rast modela dijeljenja automobila koji se događa s pojavom autonomnih, samovozećih vozila, imat će značajan utjecaj na usvajanje hibridnih i električnih vozila. Kako taksiji i druga dijeljena vozila godišnje prijeđu daleko više kilometara nego osobna vozila, povrat za ulaganja u njihovo vlasništvo bit će daleko brži.

"Proizvođači automobila i njihovi dobavljači trebali bi obratiti pažnju na dva različita smjera kretanja tržišta", objašnjava Mosquet. "Prvi je rast udjela električnih vozila s oko tri posto danas na oko 50 posto do 2030., a drugi je rast udjela od današnjih ispod jedan posto na oko 14 posto globalnog tržišta 2030. godine. Varijacije dinamike usvajanja će postojati, ovisno o regulatornim potezima, usvajanju autonomnih vozila i modela dijeljenja vozila od strane potrošača, kao i o cjenovnim varijacijama različitih izvora goriva. Kompanije će se morati posvetiti razvoju strateških i proizvodnih opcija kojima će doći do cilja koji je izvjestan na neizvjesnom putu", zaključuje Mosquet.