Foto: FAH

EUROPSKA komisija prije četiri je dana po drugi put zaključila da u Hrvatskoj postoje prekomjerne makroekonomske neravnoteže, koje zahtijevaju odlučnu političku akciju i specifični monitoring. Komisija će u svibnju, na temelju Nacionalnog reformskog programa, donijeti odluku o aktiviranju Postupka prekomjernih neravnoteža (EIP).

Podsjetimo, Index je još u prosincu u Bruxellesu doznao kako Hrvatskoj prijeti mehanizam korektivnih mjera, ukoliko ne poduzme reforme koje Komisija traži. Indexu je tada potvrđeno i kako će, ukoliko se upute iz Europe ne ispoštuju do kraja, Hrvatskoj biti onemogućen daljnji pristup sredstvima iz EU fondova.

S obzirom na to da je Mehanizam za uzbunu Komisije (Alert mechanism report) u studenome 2014. godine pokazao kako Hrvatska ima značajne makroekonomske probleme (tako smo npr. 3. među svim članicama Unije po pitanju nezaposlenosti, a 12. po pitanju javnoga duga), nedavno objavljeno izvješće Komisije potvrdilo je ono što se očekivalo još krajem prošle godine -  izgledno je da Hrvatskoj u potpunosti bude blokiran pristup sredstvima iz europskih fondova za ugovaranje novih projekata (već ugovoreni projekti nastavit će se financirati).

> Doznajemo: Hrvatskoj prijeti blokada sredstava iz europskih fondova

Nakon nekoliko mjeseci odmjerenih upozorenja koja su pristizala iz Europe, Komisija je odlučila pooštriti pristup i zaprijetiti Hrvatskoj najstrožim makroekonomskim nadzorom, ukoliko do svibnja ne predstavi uvjerljiv program reformi.

O izvješću Europske komisije i mjerama koje predstoje Vladi porazgovarali smo s HDZ-ovom europarlamentarkom Ivanom Maletić.

Kako ocjenjujete posljednje izvješće Europske komisije, u kojemu se navodi mogućnost strogog nadzora?

Izvješće je očekivano s obzirom da Vlada tijekom pune tri godine, a posebno tijekom 2014. kada je Europska komisija provela dubinsku analizu hrvatske ekonomije i dala specifične preporuke, nije poduzela ozbiljnije aktivnosti za rješavanje problema na koje Europska komisija ukazuje: niska konkurentnost i produktivnost, neefikasan javni sektor,  loše poduzetničko okruženje opterećeno brojnim administrativnim, poreznim i neporeznim preprekama, nestabilno i nesigurno porezno okruženje, loše upravljanje javnim financijama, brzorastući dug i deficit, nekorištenje EU fondova, visoka zaduženost trgovačkih društava, velike vanjske obveze, loša sposobnost prilagodbe…

Poruka Vladi je poražavajuća: U uvjetima ograničenog rasta, odgođenog restrukturiranja javnih poduzeća, loših rezultata na području zapošljavanja, rizici vezani uz nisku konkurentnost, visoke vanjske obveze i rastući javni dug praćen lošim upravljanjem u javnom sektoru, značajno su se povećali.

Može li poruka biti lošija od ove? Nemate nikakvih rezultata, niste odradili obećane reforme i zato ste pogoršali ionako loše stanje u gospodarstvu i javnom sektoru.

Komisija vidi da drugog rješenja osim uvođenja posebnog nadzora i tjeranja Vlade da učini nešto dobro za državu i svoj narod nema. Apsurdna je to situacija u kojoj jednu Vladu Europska komisija treba uvjeravati i natjeravati da se pokrene i radi svoj posao.
 
Smatrate li da će Vlada u nacionalnom planu reformi, koji je ministar Lalovac obećao poslati do kraja travnja, uspjeti ponuditi model koji će uvjeriti Komisiju da odustane od nadzora?

Uvjerena sam da neće jer je za to već prije par mjeseci, točnije u studenom kada je Europska komisija objavila Pregled napretka (u provođenju) mjera (relevantnih) za ispravljanje makroekonomskih neravnoteža u Hrvatskoj trebala pokazati ozbiljnost u radu i razgovarati s Komisijom o aktivnostima koje će odmah pokrenuti. Komisija je već u tom izvješću upozorila da je dosadašnji napredak u otklanjanju strukturnih problema kojih je jako puno vrlo malen i ograničen.

Umjesto toga Vlada radi populističke poteze kojima nastavlja uništavanje hrvatskog gospodarstva i siromašenje hrvatskih građana. Tako npr. mjerom oprosta duga stvara moralni hazard, daje poruku građanima da se ne isplati plaćati račune, a građanima koji su stvarno u teškoj situaciji ne pomažu jer dugoročno ne rješava njihove probleme. Jednostranom odlukom su zamrznuli tečaj švicarskog franka, ponovno kratkoročna odluka kojom narušavaju tržišne odnose. Taj problem se trebao riješiti u roku od tri mjeseca i trajno. Komisiji je jasno da se u planove i program Vlade ne može pouzdati i da mora strogo nadzirati svaki korak ako ih želi natjerati da nešto naprave.
 
Je li izgledno da Komisija u potpunosti blokira Hrvatskoj pristup sredstvima iz europskih fondova za ugovaranje novih projekata u siječnju 2016. godine?

Neće sigurno još krenuti s tom krajnjom mjerom. Srećom ova Vlada neće biti u poziciji da tijekom 2016. svojim neznanjem i neradom isprovocira takvu krajnju mjeru u 2017. Osim zbog Europskog semestra odnosno loše ekonomske politike do blokade sredstava europskih fondova može doći zbog lošeg i nepripremljenog sustava upravljanja tim sredstvima. Kako Vlada sustav za sredstva 2014.-2020. još uvijek nije uspostavila, a sebi postavlja vrlo neambiciozne rokove poput rujna 2015. za početak akreditacije, u tom dijelu ovaj loš scenarij nije nemoguć. Da ne govorimo da MIS koji su akreditirali sa zakašnjenjem od godinu dana nije funkcionalan pa će morati utrošiti značajna sredstva za njegovu nadogradnju za 2014-2020. Koliko je tu samo bačenog novca zbog neznanja?
 
Što bi, po Vašem mišljenju, Vlada trebala odmah učiniti po pitanju preporuka Komisije, što su prioriteti?

Ukloniti administrativne prepreke za realizaciju projekata poduzetnika; smanjiti parafiskalne namete brojčano i u iznosima; otvoriti značajne izvore financiranja koristeći nove financijske instrumente za poticanje izvoznika, razvoj novih tehnologija i općenito poboljšanje konkurentnosti; restrukturirati javna poduzeća; provesti reformu javne uprave; uvesti nagrađivanje temeljem rezultata rada i tako poticati na izvrsnost; ojačati sustav strukovnog obrazovanja i vezu s tržištem; pokrenuti energetske projekte; koristiti europske fondove…