Foto: Hina

EUROPSKA KOMISIJA objavila je danas "Jesenske prognoze" prema kojima se za ovu godinu očekuje rast gospodarstva od 1,1 posto, potaknut jačom potražnjom iz inozemstva, odnosno potražnjom od glavnih vanjskotrgovinskih partnera, te jačanjem domaće potrošnje. Rast bi u 2017. godini trebao ubrzati na 1,7 posto.

Iz Europske komisije upozoravaju da Hrvatska treba ojačati temelje svog gospodarstva, kroz provođenje strukturnih reformi j smanjenje vrlo visokog javnog duga, koji bi, ako se ne poduzmu konkretne mjere, do 2017. mogao narasti na 93 posto BDP-a.

Europska komisija prognoze objavljuje tri puta godišnje, na proljeće, jesen i zimu, a one se koriste u postupcima nadzora ekonomskih politika zemalja članica EU.

Prema proljetnim prognozama, objavljenim 5. svibnja, Komisija je procjenu gospodarskog rasta za ovu godinu u Hrvatskoj u odnosu na prethodne prognoze od 5. veljače, povećala s 0,2 na 0,3 posto.

Konverzija CHF kredita neće značajnije povećati potrošnju

U izvješću se navodi da je na rast gospodarstva u trećem kvartalu pozitivno utjecala dobra turistička sezona, no do kraja godine očekuju usporavanje ekonomske aktivnosti, zbog parlamentarnih izbora.

Europska komisija ne očekuje značajnije pozitivne efekte na potrošnju zbog odluke o konverziji kredita u švicarskim francima, jer su kućanstva i dalje pod pritiskom da smanjuju svoju zaduženost.

Očekuje se nastavak rasta izvoza, koji bi u sljedeće dvije godine trebao rasti po stopama od 4,9 i 5,6 posto, zahvaljujući jačanju veza s trgovačkim partnerima zbog ulaska u Europsku uniju, i jačanja ekonomija najvažnijih izvoznih partnera.

Deficit opće države sljedeće godine trebao bi iznositi 4,7 posto, dok se u 2017 očekuje manjak od 4,1 posto.

Rizik za ostvarenje prognoziranih stopa rasta gospodarstva su još uvijek nedefinirane mjere fiskalne konsolidacije, te gubici banaka zbog konverzije kredita u švicarskim francima, zbog čega bi se mogao smanjiti kapacitet bankarskog sektora za financiranje.

Hrvatska zaostaje za Europskom unijom

Usprkos tome što se prognozira rast gospodarstva, Hrvatska i dalje zaostaje za Europskom unijom.

Prema prognozama očekuje se da će rast realnog BDP-a eurozone iznositi 1,6 posto 2015., 1,8 posto 2016. i 1,9 posto 2017.

Na razini EU-a očekuje se rast realnog BDP-a s 1,9 posto ove godine na 2,0 posto 2016. i 2,1 posto 2017.

Što se tiče usporedivih zemalja, najveći rast ove godine imat će Češka i to 4,3 posto, Poljska i Rumunjska imat će rast od 3,5 posto, mađarska 2,9 posto a slovenija 2,6 posto.