Foto: Hina

EUROPSKI parlament je danas prihvatio rezoluciju kojom snažno osuđuje ratno-huškačku retoriku Vojislava Šešelja, poziva Srbiju da se distancira od njegova djelovanja, a Haški sud da preispita svoju odluku o njegovu puštanju na privremenu slobodu.

Rezolucija "Srbija: slučaj optuženog ratnog zločinca Šešelja" izglasana je podizanjem ruku bez prebrojavanja glasova.

"Europski parlament snažno osuđuje Šešeljevo huškanje na rat, poticanje na mržnju i teritorijalne pretenzije te njegove pokušaje sabotiranja europskog puta Srbije; izražava žaljenje zbog njegovih provokativnih javnih postupaka i ratne retorike od privremenog puštanja na slobodu, čime su ponovno otvorene psihološke rane žrtava rata i zvjerstava s početka 1990-ih godina; naglašava da bi Šešeljeve nedavne izjave mogle dovesti u pitanje ostvareni napredak u regionalnoj suradnji i pomirenju i potkopati napore ostvarene proteklih godina", kaže se u tekstu prihvaćene rezolucije.

U tekstu se izražava zabrinutost zbog izostanka političke i pravne reakcije srbijanskih vlasti te ih se poziva da osude sve javne manifestacije govora mržnje ili ratne retorike i da potiču zaštitu manjina i kulturnih prava.

Europski parlament poziva i Haški sud i tužiteljstvo da preispitaju postojanje uvjeta za privremeno puštanje na slobodu u novim okolnostima te kritizira različita mjerila Tribunala u pogledu privremenog puštanja na slobodu.

Također se traži i ubrzanje i okončanje svih prvostupanjskih i žalbenih postupaka koji se vode pred Sudom, podsjećajući da je privođenje počinitelja ratnih zločina pravdi nužan uvjet za istinski i trajni proces pomirenja.

U raspravi koja je prethodila glasovanju najveći dio zastupnika podržao je izglasavanje ove rezolucije.

U raspravi je sudjelovalo šest hrvatskih zastupnika - Andrej Plenković, Ruža Tomašić, Davor Škrlec, Jozo Radoš, Ivan Jakovčić i Tonino Picula, koji su svi snažno osudili Šešeljevu retoriku.

Neki zastupnici, poput Francuskinje Marie-Christine Vergiat iz stranke Lijeva fronta, rekli su da se ovakvim rezolucijama Šešelju radi samo publicitet, pozvavši Europski parlament da ubuduće pozornije bira hitne rezolucije.

Još nekoliko zastupnika, među njima Eduard Kukan, slovački demokršćanin i vođa parlamentarnog izaslanstva za odnose sa Srbijom te slovenski liberal Ivo Vajgl, osudili su Šešeljevo ponašanje, ali su istaknuli da su protiv rezolucije jer Šešelju ne treba davati publicitet.

Grk za Šešelja

Jedini koji je stao uz Šešelja bio je zastupnik grčke neonacističke stranke Zlatna zora Georgios Epitideios, koji je haškog optuženika oslovljavao dr. Šešelj i nazvao ga političkim zatvorenikom.

"Njemu se sudi ne zato što je nešto učinio, nego što je nešto rekao", rekao je Epitideios, kazavši da i u Grčkoj vlast zatvora njegove kolege, grčke nacionaliste jer "kad im ponestane argumenata onda zatvaraju svoje političke protivnike".

Pisanim priopćenjem nakon rasprave, slovenska socijaldemokratska zastupnica Tanja Fajon izrazila je neslaganje s prihvaćanjem ovakve rezolucije.

"Duboko sam uvjerena da s obzirom na trenutačnu situaciju ova rezolucija predstavlja dolijevanje ulja na vatru što u ovom trenutku ne bi smjelo biti ni u čijem interesu. Ovom rezolucijom, koju neću potpisati, naime odgovaramo na Šešeljeve provokacije i nudimo mu medijsku pažnju, upravo suprotno od onoga kako bismo morali reagirati", kaže Fajon, dodajući da nisu primjerene ni kritike Haškog suda.

Picula: Zapadni Balkan dugo će osjećati posljedice agresije i smrti

Potporu usvajanju rezolucije u raspravi iskazao je zastupnik Tonino Picula, koji je istaknuo kako je izvanredna rezolucija znak da se negdje događa nešto što redovno stanje mijenja u izvanredno.

"Nažalost, na Zapadnom Balkanu stabilnost i mir još uvijek nisu redovno stanje. Zato slučaj optuženog za ratne zločine Vojislava Šešelja ima dimenziju hitnosti s obzirom na prostor i vrijeme", rekao je Picula.

Naglasio je kako će Zapadni Balkan dugo osjećati posljedice agresije, smrti i razaranja počinjenih u ime projekta u kojemu je Šešelj bio aktivan sudionik.

"Srpske vlasti moraju pružiti otpor idejama koje su ih koštale"

"Nije za to osuđen, nije se za to pokajao. Dapače, njegovo, nadam se privremeno, puštanje na slobodu oslobodilo je i strahove žrtava koje opet moraju proživljavati traume jer on javno nastupa kao da je vrijeme stalo početkom devedesetih", rekao je Picula.

Na kraju je poručio kako rezoluciju vidi i kao poticaj srpskim vlastima da provjere krši li Šešelj govorom mržnje domaće zakone i podršku demokratskim snagama u Srbiji da pruže otpor idejama koje su još nedavno toliko koštale srpske susjede i samu Srbiju.

"A Europski parlament, koji je jučer uručio nagradu Saharov dr. Mukwegeu, treba uporno reagirati na poticanje mržnje i na svom kontinentu", kazao je Picula.

Tomašić: Pristranost Haaga

Ruža Tomašić danas je na sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu održala govor na temu - "Srbija: slučaj optuženog ratnog kriminalca Šešelja".

U svome govoru u potpunosti je podržala Rezoluciju i njezin kritičan pristup, ne samo prema Šešelju, nego i prema onima koji mu svakodnevno omogućavaju da nastavi sa širenjem mržnje, povijesnim revizionizmom i propagiranjem velikosrpskog ekspanzionizma.

Također, zastupnica Tomašić naglasila je da, iako su mnogi među njezinim kolegama zastupnicima posljednjih dana izrazili zgražanje Šešeljevom retorikom, njoj i svima koji su puno bolje upoznati s time o kakvom se čovjeku radi ovo sve nije došlo kao preveliko iznenađenje.

Ipak, iznenadile su je mlake reakcije srpskih vlasti, jer, iako se radi o Šešeljevim dojučerašnjim kolegama i najbližim suradnicima, budući da su isti današnji lideri Srbije, njima samima trebalo bi biti u najvišem interesu zatvoriti ratno, te otvoriti novo, europsko poglavlje Srbije.

"Međutim ništa od ovoga njegovog cirkusa ne bi došlo do izražaja da su se srpske vlasti odmah ogradile i osudile bolesne izjave i ponašanje Šešelja. Meni je jasno da su oni nekada bili kolege i najbliži suradnici, ali kao današnji lideri Srbije, upravo bi njima trebalo biti u interesu zatvaranje ratnog i otvaranje novog, europskog poglavlja.", kazala je Tomašić.

"Ono što me najviše iznenađuje, dapače šokira, je nevjerojatna neučinkovitost i pristranost Haaškog tribunala koji nije ispunio svoju povijesnu zadaću, nego samo unio dodatan nemir na prostor bivše Jugoslavije.", zaključila je Tomašić.

Petir zatražila da se Šešelja vrati nazad u Haag

Na plenarnoj raspravi Europskog parlamenta o rezoluciji o slučaju optuženog  ratnog zločinca Šešelja Marijana Petir zatražila je u svojoj pisanoj izjavi u ime ubijenih i raseljenih, onih čiji su domovi porušeni, onih koji su zlostavljani u logorima, u ime svih stradalih s područja Vukovara i Hrvatske, Bosne i Hercegovine, te Vojvodine da se ratnog zločinca Vojislava Šešelja vrati nazad u Haški zatvor.

"Puštanje Vojislava Šešelja na slobodu je nedopustivo, posebno zato što je presuda protiv njega već napisana. Vojislav Šešelj je dao niz javnih izjava u kojima je više puta pozvao na rat, poticao na mržnju prema ne-srpskom narodu i izražavao teritorijalne pretenzije, što sve vodi destabilizaciji jugoistočne Europe",  rekla je Petir i dodala da je Šešelj povrijedio oba uvjeta pod kojima je pušten iz zatvora.

"Tražim od Haaškog suda da Šešelja vrati u zatvor, a od Srbije da se počne ponašati u skladu s europskom politikom ukoliko želi biti članica EU" - zaključila je Petir.