EUROPSKI sud za ljudska prava dosudio je naknadu od četiri tisuće eura Ljubomiru Aćimoviću iz Zagreba čiji slučaj, zbog dugotrajnosti postupka, nedostupnosti hrvatskih sudova i trogodišnjeg kašnjenja u donošenju propisa, nije riješen više od sedam godina.

To je sadržaj presude u slučaju Aćimović, objavljene na web stranici Suda, koju je osmočlano vijeće Europskog suda za ljudska prava, u kojemu je i hrvatska sutkinja Nina Vajić, donijelo na zatvorenoj sjednici 18. rujna.

Aćimović je zaštitu pred Europskim sudom zatražio 2000. jer hrvatski sudovi od 1996. nisu riješili tužbu za naknadu štete koju su na njegovoj kući u Gospiću tijekom Domovinskog rata počinili pripadnici Hrvatske vojske koji su je koristili za vojne potrebe.

Krajem 2000. odbijena je njegova ustavna tužba zbog dugotrajnosti postupka jer je Ustavni sud ocijenio da za dužinu postupka nije kriv sud, već promjene zakonodavstava.

Primjenom Zakona o obveznim odnosima 1999. zaustavljani su svi sudski postupci za naknadu štete koju su od kolovoza 1990. do lipnja 1996. počinili predstavnici Hrvatske vojske i policije.

Aćimović je 1996. tužio državu radi naknade štete, ali je Općinski sud u Zagrebu odredio pristojbu za vođenje postupka od gotovo 7 tisuća kuna odbivši njegov zahtjev za oslobađanjem od pristojbe iako je primao mirovnu od samo tisuću i šesto kuna.

Aćimović je podnio žalbu na visinu sudske pristojbe ali ona sa zagrebačkog Općinskog suda nije nikada poslana na Županijski sud, a nakon godinu dana protekao je rok za podnošenje takve žalbe. U studenom 1999. postupak je zaustavljen, kao i svi takvi postupci za naknadu štete.

Prihvaćajući djelomično Aćimovićevu tužbu, strasburški sud pozvao se na svoju odluku iz studenoga 2000. kada je u slučaju obitelji Kutić utvrdio da im je povrijeđeno pravo na pravedno suđenje u razumnom roku zbog nedostupnosti suda. Kutićevima je dosuđena samo novčana naknada zbog dugotrajnosti postupka, bez ulaženja u bit spora jer se hrvatska Vlada obvezala donijeti propise kojima bi se omogućio nastavak zaustavljenih sudskih postupaka.

Od tada su tužbe hrvatskih građana takva sadržaja u Strasbourgu "mirovale" u očekivanju da hrvatska Vlada ispuni obećanje.

Rješavanjem slučaja Aćimović Sud u Strasbourgu podsjeća hrvatsku vlast da je s ispunjenjem obećanja kasnila više do tri godine.

Istodobno je, upućujući Aćimovića na domaće sudove, uzeo u obzir činjenicu da je donesen Zakon o odgovornosti RH za štetu uzrokovanu od predstavnika hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga tijekom Domovinskog rada, prema kojemu moraju biti dovršeni svi prekinuti postupci za naknadu štete.

Strasburški sud napominje, međutim, da novi Zakon o naknadi štete ostavlja sudovima širok prostor interpretacije, pa će se stvarni učinak zakona moći ocijeniti tek prilikom njegove primjene. Bez namjere da prejudiciraju kakva će biti odluka hrvatskog suda u konkretnom slučaju, europski suci nisu mogli unaprijed utvrditi da će tim novim zakonom biti i stvarno spriječeno kršenje prava na pravedno suđenje, kaže se obrazloženju presude u slučaju Aćimović.