Foto: 123rf, Screenshot: YouTube

KLIMATSKE promjene izazvat će sukobe koji će natjerati milijune u bijeg i izbjeglištvo, a to će "u potpunosti destabilizirati svijet", rekao je general Munir Muniruzzaman, predsjednik Svjetskog savjeta o klimatskim promjenama.

On je dodao i to, kako prenosi Independent, da su svjetske sile puno razgovarale o globalnom zatopljenju i promjenama koje ono donosi, ali da su malo toga poduzele.

Organizacija kojoj je na čelu osnovana je 2009. godine kako bi proučavala i savjetovala o problemima koje nosi globalno zatopljenje. On će sljedećeg mjeseca govoriti i na UN-ovom klimatskom summitu u Marrakeshu, a dramatično upozorenje poslao je povodom toga. Rekao je kako je krajnje vrijeme da se počnu primjenjivati odluke donesene prošle godine na summitu u Parizu.

U svom obrazloženju on tvrdi da već sad diljem svijeta postoje džepovi gdje u prvi plan izlaze sukobi vezani za klimatske promjene. Primjerice, Indija i Pakistan, dvije nuklearne sile, spore se oko izvora pitke vode. Ukoliko diplomacija zakaže, ove bi dvije zemlje mogle zaratiti oko vode.

Dobar primjer je i Bangladeš. Procjenjuje se da bi ova siromašna zemlja do 2050. godine zbog podizanja razine vode mogla izgubiti oko 20 posto teritorija, a to će 30 milijuna ljudi natjerati da nađu novi dom.

"Zamislite međunarodnu zajednicu koja se ne može nositi s nekoliko tisuća sirijskih izbjeglica, zamislite što će se dogoditi kad milijuni ljudi krenu", rekao je Muniruzzaman.

Neke europske zemlje, primjerice Mađarska ili Norveška, od došljaka se brane zidom.

Muniruzzaman smatra da je to potpuno besmisleno, ili će barem tako biti.

"Uvjeren sam da zidovi nikad nisu opcija. Ne možete zidovima zaustaviti ljude koji bježe prema sigurnosti. Oni će ih srušiti i prijeći", rekao je.

Rješenje vidi u zajedničkoj akciji zemalja koje trebaju naći "razumijevanje i mehanizme" kako bi se te silne ljude miroljubljivo premjestilo.

No, to će zahtijevati preispitivanje pojma moderne nacije koji se razvijao još od Westfalskog mira 1648. godine, a posebno je oblikovan sredinom 19. stoljeća.

"Ljudi su se selili i prije. Promjene u okolišu prisiljavale su ljude da se sele kroz cijelu povijest", zaključuje Muniruzzaman.