Gore auti u Švedskoj i Danskoj, najviše požara u blizini imigrantskih četvrti
Ilustracija: 123rf
DANSKU je zapljusnuo val vandalizma s paljenjem i gađanjem automobila kamenjem i cjepanicama s nadvožnjaka diljem zemlje.
Val vandalizma u Danskoj dolazi nakon onoga u Švedskoj, gdje je ove godine uništeno više od 2000 automobila.
U danskoj prijestolnici Kopenhagenu proteklog je vikenda zapaljeno 26 automobila. Dvadesetak auta diljem zemlje je pogođeno različitim predmetima s nadvožnjaka, što je njemačkog turista sredinom kolovoza stajalo života.
Policija ne povezuje izravno te dvije vrste kaznenog djela i još nema osumnjičenika. Nisu jasni ni motivi takva vandalizma. Jedan 21-godišnjak je uhićen, ali spaljivanja nisu prestala. Noćas su izgorjela još dva automobila u susjednim četvrtima glavnoga grada Danske, javlja Sputniknews.
"Kažu da ako netko baci prvi kamen, netko će za njim baciti drugi, zato se ta pojava tako širi", rekao je dežurni policajac Peter Gronbek iz kopenhaške policije.
U Švedskoj uobičajena pojava
Švedsku je tijekom ljeta pogodio dosad nezabilježeni val spaljivanja automobila. Izgorjele olupine postale su uobičajen jutarnji prizor na ulicama svih većih švedskih gradova.
Policija u Kopenhagenu ne želi javno povezivati požare s onima u Švedskoj, gdje su isti zločini izazvali snažne reakcije građana, te zbunile vlasti i policiju. Broj spaljivanja automobila u Švedskoj udvostručio se tijekom posljednjih nekoliko godina, što je dovelo do primjetnog porasta cijena polica osiguranja.
Najviše takvih požara događa se u "ranjivim dijelovima" većih gradova, što je politički korektan naziv za najsiromašnije četvrti uglavnom naseljene imigrantima. U Švedskoj službeno postoji 65 takvih mjesta, koja se često nazivaju "no-go" zonama, mada neki sociolozi smatraju da ih je u stvarnosti i do tri puta više. "No-go" zone su dijelovi gradova u koje policija i hitne službe rijetko i nerado ulaze, zbog čestih napada lokalnog stanovništva na svakoga tko nosi uniformu.
Spaljivanja automobila postala su tako uobičajena pojava u Švedskoj da sociologe više ne zabrinjavaju sama po sebi. Više ih muči pitanje zašto nakon spaljivanja ne slijedi divljanje po ulicama, uobičajeno prethodnih godina.
""Rijetkost je da vidimo požare a nema nikoga tko baca kamenje ili traži sukob s policijom", rekao je Mannel Gerell, znanstvenik sa Sveučilišta Malmo, koji se bavi proučavanjem urbanog nasilja.
Spaljivanje automobila obično se povezuje s rastom segregacije u švedskom društvu, kao i sa nedovoljnom prisutnošću policije na ulicama. Malobrojna i često kritiziranu švedska policija nedavno je predložila korištenje bespilotnih letjelica za nadzor problematičnih četvrti.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati