Foto: Guliver Image / Getty Images

HRVATSKO gospodarstvo u 2015. godini kumulativno će rasti za 0,2 posto, prognozira zagrebački Ekonomski institut u svojoj novoj kvartalnoj publikaciji "Croatian Economic Outlook Quarterly".

Isti takav rast za 2015. godini Ekonomski institut prognozirao je i u siječnju ove godine. Prognoze rasta za 2016. godinu su pak, neznatno smanjene s 0,9 na 0,8 posto.

Najgori u EU

Formalno to znači da je Hrvatska napokon stigla u fazu gospodarskog oporavka, ali tako blag porast BDP-a zapravo će značiti - stagnaciju. Svjedoči tome i činjenica da će Hrvatska i usprkos rastu ostati među gospodarski najugroženijim zemljama Europske unije.

Ukupno gledajući, europskim se gospodarstvima ove godine predviđa 1,7 posto rasta, dok bi zemlje eurozone trebale kumulativno rasti za 1,3 posto. Iduće godine bi BDP Europske unije trebao rasti za 2,1 posto, a eurozone za 1,9 posto.

S prognozom rasta od 0,2 posto u 2015., Hrvatska je što se tiče kretanja BPD-a uvjerljivo najgora zemlja u EU. Što se tiče zemalja u okruženju, rast od 0,6 posto predviđa se Italiji, po stopi od 0,8 posto rast će gospodarstva Bugarske i Austrije, Slovenija očekuje 1,8 posto rasta, Mađarska 2,4 posto, Grčka 2,5 posto, Rumunjska 2,7 posto...

Padaju i investicije

"Doprinosi rastu ponešto su izmijenjeni u odnosu na ranije prognoze te se tako zbog neizvjesnosti na tržištu rada i niskog povjerenja potrošača, ali i nastavka razduživanja kućanstava očekuje stagnacija osobne potrošnje u 2015.", prognozira Ekonomski institut.

Očekuju i da će investicije u 2015. godini pasti za 1,5 posto i to prvenstveno zbog negativnog trenda u zadnjem kvartalu prošle godine, ali i zbog nedostatka investicija u javnom i u privatnom sektoru, kao i nedovoljno iskorištenog pristupa europskim fondovima. Ipak, u 2016. investicije bi trebale rasti za 2,2 posto, što bi predstavljalo prvi porast investicija na godišnjoj razini u posljednjih sedam godina.

"Zbog nadolazećih parlamentarnih izbora, u 2015. očekuje se manji pad državne potrošnje od ranije planiranog, na razini od -0,4 posto, dok će pozitivan doprinos rastu i dalje imati jedino neto izvoz. U 2016. očekuje se blagi rast osobne potrošnje, od 0,2 posto, a u prvoj godini mandata nove Vlade izvjesna je konsolidacija javnih financija i daljnji pad državne potrošnje od -1,2 posto", stoji u prognozi Ekonomskog instituta.