Foto: Hina

KUNSKA protuvrijednost ukupnih plasiranih kredita krajem lipnja iznosila je 267,7 milijardi kuna čime je nastavljen trend godišnjeg pada kredita koji su smanjeni za 13,4 milijardi kuna ili 4,8 posto. Taj trend, s nekoliko sporadičnih prekida, datira od studenog 2012. godine.

S druge strane, nakon blagog rasta u svibnju, u lipnju je na mjesečnoj razini ponovo zabilježena negativna stopa rasta ukupnih kredita (pad za 2 milijardi kuna ili 0,8 posto) dok su u odnosu na kraj prošle godine ukupni krediti niži za 9,7 milijardi kuna (3,5 posto), navodi se u analizi RBA.

Razmjerno snažan pad kredita na godišnjoj razini dijelom je posljedica CHF konverzije tj. djelomičnog otpisa kredita u švicarskom franku te nastavka procesa razduživanja sektora kućanstava koji je u promatranom mjesecu zabilježio snažan godišnji pad kredita od 9,4 milijardi kuna odnosno 7,4 posto. Inače, krediti kućanstvima krajem lipnja su iznosili 118,2 milijardi kuna čineći udio od gotovo 45 posto u ukupnim kreditima dok su odnosu na prethodni mjesec blago porasli za 128,3 mil. kuna (0,1 posto). U odnosu na kraj prošle godine, krediti kućanstvima niži su za 6,3 milijardi kuna ili 5,0 posto.

Očekuje se veće korištenje kunskih kredita

Promatrajući prema sektorima, vidljiv je nastavak razduživanja i u sektoru poduzeća čiji su krediti krajem promatranog mjeseca iznosili 86,9 milijardi kuna. Nakon što su pet mjeseci za redom bilježili rast na mjesečnoj razini u lipnju je zabilježen pad 2 milijardi kuna (2,3 posto) dok su na godišnjoj razini krediti poduzećima niži za 4,3 milijardi kuna odnosno 4,7 posto (potvrđujući trend razduživanja koji datira od sredine 2012.). U odnosu na kraj prošle godine, krediti poduzećima niži su za 378 mil. kuna ili 0,4 posto.

Krediti središnjoj državi, nakon što su četiri uzastopna mjeseca bilježili pad na godišnjoj razini, u lipnju su porasli za 0,8 posto. Uz mjesečni rast od 0,3 posto krajem lipnja ove godine ukupni krediti središnjoj državi iznosili su 51 milijardi kuna čineći 19 posto udjela u ukupnim kreditima. Obzirom da se krajem promatranog mjeseca 67 posto ukupnih kredita odnosilo na valutne (denominirane u stranoj valuti i one vezane uz valutnu klauzulu), godišnji pad kredita iskazanih u kunama djelomično je potpomognut i jačanjem tečaja domaće valute u odnosu na euro i švicarski franak (za 0,7 posto odnosno 5 posto).

"Unatoč ostvarenom oporavku gospodarstva i povećanju realnih plaća i raspoloživog dohotka potrošača, do kraja godine ne očekujemo znatniji oporavak kreditiranja sektora stanovništva. S druge strane, kreditna potražnja sektora poduzeća na domaćem tržištu i dalje je ograničena još uvijek razmjerno slabom gospodarskom aktivnošću. No obzirom da je u ovoj godini zamijećen rast potražnje za kreditima u domaćoj valuti, a HNB je mjerama strukturnih operacija počeo povećavati srednjoročnu ponudu kunskih izvora po nižim kamatnim stopama, u nastavku godine očekujemo i veće korištenje kunskih kredita u domaćim bankama", prognoziraju analitičari RBA.