Foto: Hina
GRČKA je dobila rok do četvrtka da predstavi prijedloge koji bi doveli do sporazuma s vjerovnicima i omogućili nastavak financijske pomoći i osigurali ostanak najzaduženije članice Europske unije u eurozoni.
Referendum koji je trebao ojačati poziciju Grčke sve se više čini kao promašaj, jer se ekonomska situacija dodatno pogoršala a banke su zatvorene kako bi se sustav sačuvao od kolapsa zbog masovnog povlačenja novca.
Osim toga, Grčka je propustila uplatu 1,6 milijardi eura duga prema međunarodnom monetarnom fondu, a na naplatu kasnije ovog mjeseca dospijeva 2,5 milijardi duga prema Europskoj središnjoj banci.
Također, iako Europska središnja banka nije obustavila pomoć za održavanje likvidnosti banaka, uvjeti za dobivanje novca su postroženi, što znači da banke do daljnjeg neće biti otvorene.
Iako su Grci na referendumu odbili mjere koje su ponudili međunarodni vjerovnici, kada se analizira sadržaj tih mjera, jasno je da će nove zahtjevi biti puno teži.
Prijedlozi međunarodnih kreditora nisu bili nerazumni
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Od Grčke se tražilo da napravi rebalans proračuna za 2015. koji bi osigurao suficit od 1 posto, te ciljane suficite za 2016., 2017. i 2018. od 2%, 3% i 3,5%.
Grčka je trebala provesti reformu sustava PDV-a, kojom bi se osiguralo povećanje prihoda po toj osnovi od 1% BDP-a, na način da uvede jedinstvenu stopu od 23% u koju bi bili uključeni i restorani. Međustopa PDV-a od 13% vrijedila bi za osnovne prehrambene proizvode, energiju, hotele i vodu. Druga međustopa od 6% odnosila bi se na lijekove, knjige i kazališta.
Kreditori su tražili i povećanje korporativnog poreza s 26% na 28%, povećanje poreza na luksuzna plovila, uvođenje poreza na televizijsko oglašavanje.
Također, Grčka je trebala provesti reformu mirovinskog sustava kojom bi se otežao rani odlazak u mirovine i postigle uštede od 0,5% BDP-a u 2015. i 1% BDP-a u 2016. godini, kao i reformu plaća u javnom sektoru.
Od Grčke su se tražile izmjene zakona kojima bi se spriječile porezne utaje te općenito jačanje poreznih vlasti kako bi se osiguralo bolje punjenje proračuna.
S obzirom da se radi o mjerama kojima bi se osigurala održivost sustava javnih financija Grčke, teško da međunarodni kreditori mogu pristati na blaže uvjete. Ako vlada Aleksisa Ciprasa ustraje na stavu da su takve mjere neprihvatljive, od dogovora neće biti ništa.