Foto: AI

ADRIATIC INSTITUT  za javnu politiku iz Rijeke u svom tekstu izražava zabrinutost da Hrvatska nakon ulaska u EU više neće moći uzgajati nove nasade loze i maslina.

"Od određenog datuma, ljudi u Hrvatskoj više neće moći saditi nove nasade loze i maslina", pišu suosnivači Instituta Nataša Srdoč i Joel Anand Samy te ističu kako nisu sigurni koji će to biti datum, jer taj podatak nigdje ne postoji na internetu. "To je druga bitna tema koja zabrinjava i potiče pitanja o potrebi veće transparentnosti u pregovorima Hrvatske i Europske unije", pišu Srdoč i Samy.

Čile povećao proizvodnju i došao do milijarde dolara izvoza

Dodaju da ako se zabrani širenje vinograda i maslinika, time će se hrvatskim građanima smanjiti sloboda iskorištavanja tih sjajnih šansi. "Relevantan primjer za ovu temu je Čile koji je u tranziciji od sporadične proizvodnje na malim zasadima loze u 20 godina došao do izvozne proizvodnje od više od milijardu dolara. Zašto bi se građani Hrvatske odrekli tako dobre prilike", pitaju se iz Adriatic instituta.

Nastavljaju kako kao dio poljoprivredne politike Europske unije (CAP), EU određuje poljoprivredne potpore i kvote za svoje članice. "EU time izbjegava natjecanje na 'slobodnom tržištu'", kažu iz Instituta. Dodaje kako pod parolom da se izbjegava višak određenih poljoprivrednih proizvoda na tržištu, EU "ubija" veliki potencijal u proizvodnji vina, maslinova ulja i povezanih proizvoda u Hrvatskoj.

"U ime slobodne trgovine, 'ubijmo konkurenciju'"

"Zabrana rasta loze i maslina je bio jedini način da se ne sruši 'temeljnI zadatak' Europske unije koji je 'slobodno kretanje proizvoda, usluga, kapitala i radnika'. Ako Hrvati nastave povećavati uzgoj loze i maslina, EU neće moći poricati svoj 'temeljni zadatak'. Pa su pronašli svoj put u ovoj temi - u ime slobodne trgovine, 'ubijmo' konkurenciju!", pišu iz Instituta.

U svoj prezentaciji nazvanoj "Mitovi i legende o Europskoj uniji", 2005. godine je tadašnja hrvatska ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Kolinda Grabar Kitarović poticala novu sadnju loze i maslina u sljedećih nekoliko godina, jer će se EU kvote određivati po prosječnoj proizvodnji u zadnjim godinama. "Prema riječima ministrice vanjskih poslova, 'nakon što se uvedu kvote, bit će teško povećavati proizvodnju, koja uključuje i povećanje plantaža, prema gledištu izvoza prema EU', pišu u Institutu.

"Hrvatski pregovarači ne rade dobar posao"

Kažu kako taj skučeni pristup čini štetu hrvatskim interesima, jer potencira kako je europsko tržište jedino mjesto gdje se mogu prodavati naši proizvodi. "Što je s izvozom u Kanadu, SAD i rastuće svjetsko tržište čiji potrošači žele kušati hrvatsko vino i masline, maslinovo ulje i ostale povezane proizvode", pitaju se iz Instituta te dodaju kako im je njihov savjetnik, bivši premijer Estonije Mart Laar, rekao da "hrvatski pregovarači ne rade dobar posao". "Trebali bi pregovarati u korist hrvatskih građana te bi trebali biti odgovorni u tome", kazao je Laar.

Smatraju kako je Grabar Kitarović sa svojim suradnicima "zaboravila" na građane i porezne obveznike kada se odrekla hrvatskog potencijala i spriječila rast nacionalne ekonomije. "Primijetili smo da je hrvatska pregovaračka pozicija, vođena od korumpiranih HDZ-ovih struktura, vrlo slaba i  obilježena kompromisima koji prijete hrvatskim šansama", pišu iz Instituta te dodaju kako se politička elita takvim dogovorima odrekla velikih potencijala kako bi ušli u EU. "Ne možemo dozvoliti da se to dogodi", zaključuju u tekstu Nataša Srdoč i Joel Anand Samy.