Foto: Admir Buljubašić / Cropix

NAKON što je Državno odvjetništvo pozvalo novinara Indexa Ilka Ćimića kako bi ga ispitalo o tome kako je došao do informacija kada je pisao o aferi Kamensko, reagiralo je i Hrvatsko novinarsko društvo.

"Mi u HND-u smatramo da bi se Državno odvjetništvo trebalo baviti sadržajem onoga što je novinar Indexa Ilko Ćimić iznio u svojim brojnim tekstovima o aferi Kamensko umjesto što ga zovu kao svjedoka zbog odavanja službene tajne", kazao nam je predsjednik HND-a Zdenko Duka.

Duka smatra kako se ovaj poziv iz DORH-a može ocijeniti kao pritisak na njega da prestane dalje istraživati tu aferu.

Podsjetimo, kako stoji u pozivu, DORH tereti nepoznatog počinitelja za kazneno djelo odavanja službene tajne. Redakcija Indexa poziv DORH-a doživjela je kao udar na medije i prijetnju kojoj je cilj da novinar odustane od daljnjeg istraživanja i objavljivanja dokumenata o aferi Kamensko te umiješanosti Ninoslava Pavića i Ivice Todorića. 

Kaznena prijava upućena od "nepoznatog građanina" putem odvjetnika Miroslava Kutle

Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu oglasilo se također danas putem priopćenja ustvrdivši kako pozivanje u svojstvu svjedoka nije udar na medije. Tvrde kako su 15. studenog 2011. zaprimili kaznenu prijavu koju je putem Odvjetničkog ureda Rajka Mlinarića podnio "građanin protiv nepoznatog počinitelja zbog kaznenog djela odavanja službene tajne".

"S obzirom da je Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu dužno postupiti sukladno odredbama Zakona o kaznenom postupku i Zakona o državnom odvjetništvu, novinar portala Index.hr je pozvan u svojstvu svjedoka, a ne ni u kojem drugom svojstvu, slijedom čega nije točno da bi to pozivanje bilo 'udar na slobodu medija' i 'prijetnja'".

Dodajmo kako je odvjetnik Rajko Mlinarić u nekoliko slučajeva zastupao Miroslava Kutlu, koji se spominje u aferi Kamensko kao jedan od glavni aktera. 

"Novinar u ovom slučaju nema nikakvog sudioništva u odavanju službene tajne"

Odvjetnik Emil Havkić, specijalist za medijsko pravo, komentirao je za Index kako novinar u ovom slučaju nema nikakvog sudioništva u odavanju službene tajne. "Oni imaju pravo pozvati novinara kao svjedoka, s tim da se on ima pravo pozvati na čuvanje novinarske tajne. Iz toga razloga se pitam i zašto je DORH-u glavni potez uvijek pozivanje novinara. Čak i kad je novinar svjedok u nekom slučaju, njega se obično zadnjega poziva. Uostalom, čemu bi ga uopće i zvali kada novinar neće odati izvor informiranja jer tada više ni ne bi bio novinar", smatra Havkić.

Odvjetnik, doduše, ostavlja i mogućnost kako se novinar poziva na razgovor u DORH, jer je sam došao do nekih informacija do kojih istražitelji ne mogu doći.

Havkić nam kaže i kako nije pogrešno ni neobično da redakcija ovaj poziv DORH-a shvati kao pritisak. "S obzirom koliko su počeli novinare pozivati, nije pogrešno ovo shvatiti kao pritisak. Kada se primjerice pozivaju predstavnici međunarodnih organizacija, oni se uopće ne žele odazivati kao svjedoci, jer bi im time bio ugrožen posao na terenu, i jer bi svi znali da će potencijalno svjedočiti. Isto je i s novinarima, ako bi se na njih računalo kao na svjedoke, ugrozila bi se njihova profesija.

Posao istražitelja se prebacuje na novinare, dok je njihova profesija takva da bi javnost u njih trebala imati povjerenja. Ako bi se novinari i dalje tako intenzivno nastavili pozivati kao svjedoci, time bi ih se stavilo u položaj u kojem preuzimaju posao državnog aparata. A ako će oni to obavljati, onda je im ugrožena njihova profesija. Novinara se ne smije gledati kao potencijalnog svjedoka, i u tom smislu se krši članak 10. europske konvencije o ljudskim pravima", kaže Havkić.