Foto: Shutterstock

METEOROLOZI najavljuju novi prodor vlažnog zraka sa zapada, koji se uklapa u dosadašnje podatke o 2014. kao toplijoj i vlažnijoj godini, ali i u sve jasnije očitovanje scenarija klimatskog zatopljenja.

Danas su na sjevernom Jadranu i u najzapadnijim krajevima Hrvatske mogući kiša, lokalni pljuskovi i ponegdje grmljavinsko nevrijeme. Sutra bi oborine s grmljavinskim nevremenom mogle biti mjestimice izraženije, osobito na sjevernom Jadranu. Puhat će slab do umjeren sjeverni i sjeveroistočni, vjetar, objavljeno je stranicama DHMZ-a.

Prvi dio ljeta topliji, drugi dio kišniji

Prvi dio ljeta, u lipanju, prema izvješću DHMZ-a, bio je posvuda topliji, te je na zapadu Hrvatske dobio oznake ekstremno toplog. Međutim, srpanj je temperaturno bio prilično umjeren, u većini Hrvatske normalan.

U pogledu oborina i lipanj i srpanj su bili kišniji, a u nekim dijelovima, osobito na zapadu i na Jadranu, do esktremano kišni.

U Zadru je, primjerice, palo toliko kiše da se ne pamti u stotinu godina, odnosno deset puta više od višegodišnjeg prosjeka, kazao je klimatolog DHMZ-a Krešimir Pandžić, uz napomenu da će se ta pojava u značajnoj mjeri „utopiti“ na razini godine.

Kišno vrijeme kvari osjećaj ljeta koji se stječe uz visoke temprature, a učestalost lošeg vremena u dijelu turističkih krugova već je ocijenjena razlogom slabije sezone.

No, i nastavak kolovoza bi mogao biti nešto oblačniji i vlažniji na sjevernom Jadranu, a na srednjem i južnom Jadranu umjereniji, najavaljuje Pandžić.

Zbog globalnog zatopljenja klima sve čudnija

Prema prognozama koje je dala Britanska meteorološka služba, naredna tri mjeseca mogla bi biti toplija, osobito na Jadranu, gdje se očekuje i vlažnije vrijeme od prosjeka. Pandžić napominje da je ta služba dala hrabre prognoze da će ljeto biti vlažnije od prosjeka, što se i obistinilo.

Klima se i ove godine uklapa u službeni, srednji scenarij klimatskih promjena, koje se osobito očituje u Jugoistočnoj, pa i u cijeloj Južnoj Europi, dodaje Pandžić. Radi se o povećanju prosječne temperature i sve većoj sušnosti. Samo jedna od deset zadnjih godina nije u skladu s tim podacima, kaže Pandžić.

On dodaje da bi ova godina bi mogla biti izuzetak, tj da bi mogla biti vlažnija od niza, ali da se i to „na neki način“ uklapa u scenarij klimatskih promjena, koje će se najviše odraziti na poljoprivredu, vodno gospodarstvo, turizam i slične grane.

Imat ćemo sve čudnija događanja s klimom jer smo definitivno ušli u zatopljenje, a u toplijem okolišu je moguće očekivati dinamičnije procese i veće razlike nego u hladijem gdje su svi procesi usporeni, objasnio je klimatolog Sveučilišta u Zagrebu Branko Grisogono.