Hrvati imaju najskuplji brzi internet u EU-u, a Europska komisija otkrila tko je za to kriv
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Foto: Pixsell/Patrik Macek
Stupanj raširenosti i brzine širokopojasnih mreža za pristup internetu stavlja Hrvatsku na dno europske ljestvice, dok je sama cijena ove usluge pozicionira među najskuplje u Europskoj uniji, sudeći prema Indeksu digitalnog gospodarstva i društva (DESI) za 2018. godinu koji je Europska komisija objavila ovog petka. Europska komisija smatra kako bi bolje zakonsko uređenje pridonijelo smanjenju tržišne neravnoteže, a time i smanjenju cijena usluga.
Europska komisija: Odluka državne agencije neće poboljšati tržišno natjecanje
Europska komisija: Odluka državne agencije neće poboljšati tržišno natjecanje
Hrvatska tako u sveukupnom poretku zauzima 22. mjesto, jedno više u odnosu na prethodnu godinu. Iako Europska komisija općenito smatra da je postignut dobar napredak, upozorava na loše rezultate u području povezivosti (27. od ukupnih 28 mjesta) te cijene fiksnog širokopojasnog pristupa, koje su među najvišima u Europi. Pritom upozorava kako je “hrvatsko tržište i dalje u znaku snažne tržišne prisutnosti pozicioniranog operatera, koji kontrolira više od 71 posto tržišta fiksne mreže”. Naime, EK napominje da je Hrvatska agencija za zaštitu tržišnog natjecanja HT-u odobrila produljenje kontrole nad operaterom Optima Telekom do 2021. te kako “ta odluka neće pridonijeti poboljšanju tržišnog natjecanja u tom sektoru”.
Izvješće napominje da bi se Hrvatska mogla više usredotočiti na poboljšanje slabih rezultata u području povezivosti kako bi mogla ostvariti ciljeve digitalne agende za Europu, prije svega pokrivenost cjelokupnog stanovništva brzom širokopojasnom mrežom brzine od najmanje 30 Mbps. Da bi to ostvarila, Hrvatska treba “ubrzati uvođenje odobrenih pristupnih i posredničkih mreža financiranih sredstvima EU-a”.
Još prošlog ljeta Europska komisija je Hrvatskoj dala zeleno svjetlo za projekt vrijedan 101,4 milijuna eura za izgradnju agregacijske optičke mreže koja bi internet dovela do praga svih kućanstava. Svim operaterima bi zatim, po jednakim uvjetima, bio ponuđen zakup kapaciteta. Uz to, 86,2 milijuna eura od te svote bilo bi financirano iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
Kritike na račun vlade, riskira se gubitak EU sredstava
Kritike na račun vlade, riskira se gubitak EU sredstava
U tom smislu spominje se i kako je hrvatska vlada intenzivirala svoje djelovanje na ovom području usvajanjem Nacionalnog programa razvoja širokopojasne agregacijske infrastrukture u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja u travnju ove godine. No trebala bi se više usredotočiti na poboljšanje svojih slabih rezultata. Od uvođenja odobrenih pristupnih i posredničkih mreža koje se financiraju sredstvima EU-a, profitirali bi alternativni operateri i korisnici. “Posebno se čini da se ovo potonje blokira na razini države te Hrvatska riskira gubitak EU-ovih sredstava”, stoji u izvješću u kojem se još napominje kako bi “u slučaju nepoduzimanja mjera, Hrvatska mogla još više zaostati u razvoju digitalnoga gospodarstva i društva”.
DESI indeks, uz mjerenje povezivosti, sadrži i indikatore ljudskog kapitala, upotrebu internetskih usluga, integraciju digitalne tehnologije te digitalne javne usluge.
Uz navedene kritike, izvješće konstatira kako se hrvatski građani internetom koriste više od prosjeka.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Kad je riječ o ljudskom kapitalu, i tu je uočen napredak. Broj stručnjaka za IKT povećao se s 2,7 na 3,3 posto, a udio osoba s diplomom iz područja prirodnih znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM) u dobnoj skupini 20–29 također se povećao i sada iznosi 1,7 posto. No što se tiče Strategije za obrazovanje, znanost i tehnologiju, prema EK, napredak je ograničavajući.
Kad je riječ o sklonosti građana upotrebi internetskih usluga, hrvatski su građani iznad EU prosjeka, a Hrvatska je na 11. mjestu. To je i kategorija u kojoj Hrvatska ostvaruje najbolje rezultate. Hrvatski internetski korisnici čitaju vijesti (91 posto, na 2. mjestu u Europi), slušaju glazbu, gledaju videozapise, igraju igre, gledaju filmove i obavljaju videopozive. Koriste se društvenim mrežama i internetskim bankarstvom te kupuju na internetu.
Bez napretka u e-upravi
Bez napretka u e-upravi
No što se tiče integracije digitalne tehnologije u poslovnom sektoru, tu je ostvaren spor napredak. Hrvatska je tijekom prošle godine sa 17. pala na 21. mjesto jer su ostale države brže napredovale.
U području e-uprave Hrvatska ostvaruje napredak te je prema DESI-ju 2018. i dalje na 25. mjestu. Broj korisnika usluga e-uprave pokriva 66 posto internetskih korisnika koji trebaju podnijeti obrasce javnoj upravi, što je iznad prosjeka EU-a. No nije ostvaren napredak u pružanju tih usluga i usluga za poduzeća.
Kad je riječ o uslugama e-zdravstva, Hrvatska ostvaruje dobre rezultate. Centralni zdravstveni informacijski sustav Republike Hrvatske (CEZIH) ima više od 17.000 korisnika i velik broj informacijskih sustava, što čini dobar temelj za informatizaciju cjelokupnog sustava zdravstvene zaštite u Hrvatskoj, zaključuje izvješće.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati