Foto: Meteoalarm

NAJAVLJENI  toplinski val stigao je u Hrvatsku, temperature zraka tijekom dana u većini zemlje popele su se iznad 30 stupnjeva, zbog čega je veći dio građana iznimno teško funkcionirao.

Cijelo hrvatsko područje zahvatio je veliki toplinski val koji jedva da dozvoljava disati. Na svim mjernim postajama temperatura je viša od 30 stupnjeva Celzijevih, osim na Zavižanu, vrhu Biokova, u Komiži, Malinskoj i Puntijarki.

Najvišu temperaturu DHMZ je izmjerio u Kninu i na Mljetu, trenutna temperatura zraka tamo iznosi čak 36 stupnjeva. Osijek grije 35 stupnjeva Celzijevih, a većina gradova mjeri između 32 i 35 stupnjeva.

Biometeorološka prognoza je vrlo nepovoljna, toplinski valovi najveću opasnost donose na zagrebačkom, karlovačkom i riječkom području, gdje je crveno bojom obilježena velika opasnost po zdravlje.

DHMZ najavljuje pretežno sunčano i vruće, mjestimice i vrlo vruće vrijeme. Vjetar uglavnom slab, na moru poslijepodne ponegdje umjeren zapadni i jugozapadni. Najviša dnevna temperatura zraka u većini krajeva od 33 do 38 °C. Za karlovačko, riječko i zagrebačko područje meteoalarm je izdao crveno upozorenje, što o izuzetno opasnom vremenu. Prema tom upozorenju, ta tri područja mjerit će temperature iznad 35 stupnjeva Celzijevih. Za gospićko, dubrovačko, osječko i splitsko područje izdano je narančasto upozorenje.

Ovakve vremenske prognoze mnoge će podsjetiti na godinama najavljivanje klimatske promjene, odnosno globalno zatopljenje. Neki su pak skeptični o njegovoj postojanju, a o toj temi s jednim od vodećih biologa, supredsjedateljem Druge rade grupe Međunarodnog panela za klimatske promjene (IPCC) prof. Christopherom B. Fieldom razgovarao je Zoran Vakula. Zadatak njega i IPCC-a je dati procjenu onoga što znamo i što ne znamo o znanosti klimatskih promjena. Fields ja komentirao svojevrsni "zastoj" u globalnom zatopljenju.

2014. godina najtoplija je otkako se provode mjerenja

"2014. godina je bila najtoplija godina otkako se provode mjerenja. Na temelju vrlo preciznih temperatura znamo da otkako smo počeli bilježiti temperature potkraj 19. stoljeća nije bilo tako tople godine. Iz godine u godinu golema većina suvišne toline koju Zemlja akumulira se u oceanima, više od 95 posto suviše topline odlazi u oceane. Ta akumulacija topline nastavlja ubrzano rasti. Jednako ubrzano u 21. stoljeću kao što je to bilo u 20. stoljeću. Ako se površine mora mjere točno i ako prosjeke različitih regija izračunavamo na ispravan način onda se proteklih godina zagrijava otprilike jednako brzo kao i posljednjih desetljeća 20. stoljeća. Zastoja u zagrijavanju nije bilo i to se odražava u toplim uvjetima kakve vidimo danas."

Komentirao je i skepticizam kada se radi o znanosti klimatskih promjena te one koji govore kako dolazi ledeno doba.

"Taj skepticizam oko klimatskih promjena vrlo je ograničen problem i o njemu progovara mali broj ljudi, uglavnom oni koji su na rubovima znanstvene zajednice. Postoji nekoliko skeptika koji iz neznanstvenih razloga preuveličavaju oono što nije sigurno. Sad imamo na tisuće znanstvenih radova i više od stoljeća znanstvenog istraživanja koji pokazuju da se temeljna fizika klimatskih promjena ne može pobiti. Kad pogledam trenutna stajališta skeptika oni uglavnom zagovaraju usporavanje napretka u smjeru djelovanja. A znamo da usporavanjem rješenja postaju složenija i skuplja."

Tko je kriv za globalno zatopljenje?

Ukoliko je globalno zatopljenje činjenica, postavlja se pitanje tko je kriv.

"Nema sumnje da su ljudski postupci pridonijeli tom zatopljenju. Znanstvena zajednica još nije spremna reći da su ljudi odgovorni 95 posto, 90 ili 85 posto, no vrlo je jasno da drugi procesi koji mogu tomu doprinijeti, poput varijacija u Sunčevoj aktivnosti i u Zemljinoj orbiti, aerosoli u atmosferi...Sve su to mali čimbenici. Mnogi od njih čak i pomalo rashlađuju planet. Stoga se nadmoćan utjecan na zagrijavanje proteklih desetljeća doista moraju imati staklenički plinovi. Znanstvena nesigurnost kad je riječ o tome zapravo nestaje."

Fields proučava utjecaj klimatskih promjena od molekularne do globalne skale. Prokomentirao je utjecaj klimatskih promjena na ekosvijet, s fokusom na Hrvatsku i okolicu.

"Promjene u početku i završetku vegetacijskog perioda, promjene u lokacijama biljaka i životinja, kao i učestalost poremećaja: npr. najezde kukaca i veliki požari. U Europi se većina problema ticala poremećaja, promjena u težini požara i opsega područja koje zahvaćaju. To su razorni događaji. Također, vidljive su promjene u intenzitetu, pojavi toplinskih valova koji imaju velik utjecaj na ljudska društva. Jedno od iznenađenja u Europi jest znatno povećanje obilnih kiša. Mnoga područja susreću se s neobičnim poplavama kao posljedicom sve većeg intenziteta esktremnih događaja.