Foto: Hina

VLADINE mjere štednje, najavljivane kao nužne za rezanje proračunskog deficita, kod ekonomskih stručnjaka nisu naišle na odobravanje. Građani su ih počeli osjećati već danas, kroz povećanje cijena goriva za čak 25 lipa po litri. Može li Milanovićeva Vlada izvući hrvatsko gospodarstvo iz krize, ili nam prijeti potpuni kolaps, za Index su komentirali ugledni ekonomski analitičari.

Šonje: Ukinite predstečajne nagodbe, režite plaće u javnom sektoru i prestanite koristiti državne firme za stranačko uhljebljivanje!

Ekonomist Velimir Šonje za Index je kazao kako smatra da će nove mjere smanjenja proračunskog deficita predstavljati nova opterećenja za građane i poduzeća. Zbog toga sigurno nije riječ o adekvatnim mjerama, kaže Šonje ali dodaje da će ove godine doći do prvog značajnijeg smanjenja deficita te da je to, premda iznuđena od strane Europske komisije, dobra vijest.

Govoreći o sveukupnom stanju hrvatske ekonomije, Šonje napominje da bi Hrvatska, da nema pritisaka iz Europske unije, za dvije godine završila kao Grčka.

"Slom ćemo izbjeći jer smo ušli u proceduru prekomjernog deficita EU, koja nam nameće smanjenje deficita proračuna. Da nije te procedure, završili bismo kao Grčka. Naši su političari svih boja, na žalost podržani od strane dijela mojih kolega ekonomista, pokazali da žele još veću državnu potrošnju, veći deficit, još više zaduženja, a to znači da bismo za oko dvije godine završili kao Grčka – ne bismo mogli vraćati dugove i nastao bi pravi lom. Ovako, zahvaljujući EU, ima šanse da izbjegnemo ekonomsku katastrofu", kaže Šonje.
 
Krivce za, u najmanju ruku, loše gospodarsko stanje vidi kako u bivšoj, tako i u aktualnoj Vladi.
 
"Krivicu dijele HDZ-ove vlade, Sanaderova zbog dobro poznatih razloga i Kosoričina jer nije reagirala smanjenjem rashoda i deficita kad je trebala, zatim Milanovićeva vlada, jer je podcijenila probleme, nije rezala rashode na vrijeme i zakasnila je sa strukturnim promjenama. Unazad 2 godine nije smjelo doći do povećanja PDV-a s 23% na 25%, do uvođenja dodatnih poreza na isplatu dobiti od 12% + prirez, vraćanja doprinosa na zdravstvo s 13% na 15%, povećanja drugih nameta te stalnih najava uvođenja novih i novih poreza i drugih opterećenja u budućnosti", objašnjava Šonje.
 
U čemu onda leži rješenje krize?

"Treba smanjiti masu plaća u javnom sektoru. Konačno započeti s reformom javne administracije uz jasno mjerenje učinaka i bonuse za one koji postižu i maluse za one koji ne postižu mjerljive ciljeve. Dodatno srezati razne oblike državnih “poticaja” za koje nije jasno potiču li stvarno nešto korisno za gospodarstvo. Napraviti val inspekcijskih provjera poštuje li se zakonska odredba o plaćanju u roku 60 dana i u privatnom i javnom sektoru, uz drakonske kazne za sve koji ne poštuju tu odredbu zakona. Ubrzanim postupkom u suradnji s HUP-om i HGK-a identificirati 50 najvećih prepreka poslovanju i investiranju u propisima i procedurama i zadužiti ministre da im je prioritetni posao da ih ukinu u roku od 50 dana ili predlože izmjene i dopune zakona tamo gdje je to potrebno. Ukinuti predstečajne nagodbe i vratiti se u okvire vladavine prava uz modernizirane i ubrzane stečajeve s preustrojem. Prodati sve udjele u trgovačkim društvima gdje je država manjinski vlasnik. Ukinuti ograničenja na plaće uprava u državnim tvrtkama i raspisati međunarodne javne natječaje radi dovođenja vrhunskih eksperata na ta radna mjesta nakon što sve bitne političke stranke koje su ikada obnašale vlast u Hrvatskoj potpišu sporazum u kojem će priznati da su svi sudjelovali u historijskoj pogrešci korištenja javnih i državnih tvrtki za političko kadroviranje te se obvežu da će prestati koristiti državne tvrtke za stranačko uhljebljivanje ljudi. Ubrzati započetu reformu zdravstva. Trebalo bi još mnogo toga, ali s obzirom da je do sljedećih paralamentarnih izbora manje od 2 godine, a u međuvremenu su još 2 izbora i 2 godišnja odmora, i ovo je puno više od onoga što su vlasti sposobne učiniti u nekoliko preostalih stvarno radnih tjedana", zaključuje Šonje. 

Novotny: Vlada štiti samo interese državnog sektora

Ugledni analitičar Damir Novotny za Index je rekao kako nove Vladine mjere za smanjenje proračunskog deficita neće imati učinka, osim što će predstavljati dodatni teret za građane. Napomenuo je i kako je sam Milanović rekao da se radi o matematičkom prilagođavanju, tj. proračunskom knjigovodstvu, a ne pravim promjenama.

"Hrvatska ne treba očekivati niti gospodarski rast, ali joj ne prijeti niti ekonomski slom. Ono što je još opasnije je da nam prijeti dugoročna gospodarska stagnacija. Ukoliko se ne dogode reforme, prijeti nam stagnacija gospodarstva koja bi mogla trajati deset ili čak dvadeset godina", kazao nam je Novotny.

Dodaje kako se hrvatska Vlada mora ugledati na Sloveniju ili Francusku te uvesti rezove u sve segmente proračunske potrošnje.

"Potrebno je učiniti rezove od deset milijardi kuna i osloboditi prostor privatnom sektoru i privatnim ulagačima te ih rasteretiti poreza. Milanovićeva Vlada štiti samo interese državnog sektora, a trebala bi štititi interese i privatnog sektora. Treba rezati u javnom sektoru - i u zdravstvu, i u obrazovanju i u socijali", kaže Novotny.

Iako ministar Linić i premijer Milanović uporno ponavljaju kako nema mjesta za rezove tim sektorima, Novotny se ne slaže te napominje kako je 2008. godine proračun bio 90 milijardi kuna, a danas je 130 milijardi, zbog čega vjeruje da su dodatni rezovi u državnom sektoru itekako mogući.

Babić: Hrvatska ekonomija je na rubu

Analitičar Ante Babić također smatra kako su Vladine mjere štednje samo kozmetički rezovi te napominje kako bi svi njihovi potezi imali više smisla da se rezalo više.

"Ovo je minimum minimuma. Umjesto da se rezalo za jedan posto, trebao se rezati barem za 10 posto. U slučaju da nam se svi faktori poslože - da ne eskalira ukrajinska kriza te da turistički pokazatelji budu jako dobri - sve bi trebalo biti u redu", kaže Babić za Index.

Dodaje kako Hrvatska uvijek nekako pronađe način i uspije se izvući iz krize, ali da nam je ekonomija sada na rubu.

"Baš kao što je to u nogometu, tako je i u ekonomiji. Nikad ne znate kada ćemo pobijediti nekog jakog protivnika, a kada izgubiti protiv nekog mnogo slabijeg. Ukoliko se ostvari ono što sam rekao, dakle, ako ne bude nekih velikih eskalacija i ako turistički pokazatelji budu dobri, možemo se izvući. Ekonomija nam je na rubu, privatni sektor je pod najvećim pritiscima. S ovolikom potrošnjom i s ovolikim dugovima ne možemo dugo izdržati", kazao je Babić.

Dodaje kako je potrebno hitno provesti strukturne reforme, umjesto da se uporno osnivaju razne agencije koje nemaju gotovo nikakvu funkciju. I Babić, poput svojih kolega, smatra da najveći problem predstavljaju gomilanja u javnom sektoru.

"Javna potrošnja i javna administracija - to se sve mora smanjiti. Mi bismo mogli imati realni rast od 10 posto, ali to ne ostvarujemo zbog brojnih neracionalnosti u sustavu. Uspjeh bi bio kada bismo te neracionalnosti uspjeli smanjiti za 10 posto", kaže Babić te dodaje da Vlada mora posložiti svoje prioritete, sjesti i zapeti, umjesto da se njezini članovi bave kampanjom za nadolazeće izbore.

"Postoji svjetlo na kraju tunela, a to je činjenica da nas pritišće Bruxelles i to nam daje nadu da će sve biti u redu", zaključuje Babić u razgovoru za Index.