Sanja Petrinić Turković, direktorica direkcije za bonitetnu regulativu u HNB-u, kazala je kako su HNB-ova pravila nastala kao posljedica izmjena Ovršnog zakona, smjernica europskog nadzornog tijela za bankarstvo koje su banke bile dužne primijeniti još u ožujku 2016.  

 

 

"U RH se kasnilo zato što se čekalo usvajanje zakona o stambeno-potrošačkom kreditiranju koji je stupio na snagu u listopadu 2017. Smjernica ne donosi ništa fundamentalno novog. Kreditna sposobnost za stambene kredite treba se procijeniti na jedan oprezniji način jer, ako dođete u situaciju da kredit ne možete plaćati, ostajete bez životnog prostora", kazala je Petrinić Turković.   

 

"Traži se od banaka da se gledaju sve obveze, minimalne životne troškove, te da se to sučeli s dohotkom koji osoba trenutačno ostvaruje, imovinom koju ima te osiguranjima koja se mogu dati da će se kredit vraćati u ugovorenim uvjetima. Procjena kreditne sposobnosti je individualan i vrlo složen proces koji nijedan kalkulator ne propisuje u detalje. Odluka o tome da za sebe i svoju obitelj preuzmete jednu takvu dugoročnu obvezu leži na dužniku samom. Isto tako, odgovornost je banke da procijeni je li dotična osoba za takvu obvezu kreditno sposobna", dodala je Petrinić Turković. 

 

 

Istaknula je da HNB ne očekuje smanjenje kreditne ekspanzije. "Nadamo se da će se taj kreditni rast, koji smo vidjeli u zadnjem kvartalu prošle godine, nastaviti. Scenarije koje smo viđali u prošlosti je da je precijenjena kreditna sposobnost rezultirala pretjeranom potražnjom za stambenim nekretninama, pa samim tim i dizanjem cijene stambenog prostora na nerealne visine. Taj scenarij ne želimo vidjeti u budućnosti", kazala je.

 

Procjena kreditne sposobnosti za stambene kredite je da treba biti rađena mnogo opreznije i detaljnije nego što to treba za neke kratkoročne manje kredite. 

 

 

Zdenko Adrović iz Hrvatske udruge banaka kazao je da je još rano zaključiti što se zbiva s kreditiranjem. "Prema podacima koje imamo, a to je omjer loših kredita u odnosu na ukupne stambene kredite je oko 6,5 % i smanjuje se. Stopa onih kredita koji se ne vraćaju, koji su u nekom pravosudnom obliku, kreću se negdje oko 1,2 % - to je na 47,5 mlrd. kn nekakvih 550 do 600 mil. kn", kazao je Adrović. 

 

"Ne vidim nekog velikog razloga za ovakvo zaoštravanje. Ovo će dovesti do bitnog pada smanjenja kreditiranja. Učinili smo ih na način da smo uzeli reprezentativni uzorak portfelja stambenih kredita koji su se odobravali u 2017. po starim uvjetima i pretočili smo ih u nove uvjete. Došli smo do podatka da bi kreditiranje u tom smislu bilo 30 % manje na uzorku od 2017. godine. Možemo očekivati da će ekspanzija u koju smo krenuli sa stambenim kreditiranjem stati i biti usporena time što je kreditna sposobnost definirana na drugačiji način", dodao je Adrović. 

 

 

Potvrdio je da će se najveći problem pojaviti kod ljudi s prosječnim plaćama, kao i ispodprosječnim te malo i iznadprosječnim. Za primjer je naveo da će osoba s plaćom od 4000 kuna, što je ispodprosječna plaća, dobiti 50 % manji kredit po novim pravilima. 

 

"Kod plaće od 5000 kuna slična je razlika, kod plaće od 6000 kuna je razlika oko 32 %, a kod ovih viših plaća je malo manja razlika", naglasio je Adrović. 

 

Odgovarajući na pitanje može li se potkraj ove godine očekivati rast euribora (referentne kamatne stope koja se utvrđuje na europskom međubankarskom tržištu), Adrović je kazao: "Po svemu sudeći, očekuje se da bi potkraj godine moglo doći do laganog i postepenog mijenjanja politike Europske centralne banke, koja će se ponajviše odraziti na cijenu eura, odnosno euribora. Očekujemo da bi taj porast kamatnih stopa trebao biti polagan, puzajući. Prema većini analitičara, euribor ne bi trebao u smislu kamatne stope eksplodirati, odnosno ne bi trebao biti veći od 1 do 2 posto. U svakom slučaju, rast će."

 

Naglasio je da ne bi trebalo doći do izrazito velikog porasta euribora, barem u ovome trenutku to nitko ne očekuje. "Osim toga, klijentima stoji na raspolaganju fiksiranje kamatne stope, posebno u euru", dodao je Adrović. 

 

 

Ekonomski analitičar Damir Novotny kazao je kako se u Hrvatskoj treba postići cijenu četvornog metra stana u visini od jedne ili jedne i pol prosječne plaće, a ne kao što je sada tri ili četiri prosječne plaće. 

 

"Također, rentijerska komponenta stambenih kredita nije beznačajna - vrlo često kupujemo stan kao drugi ili treći u kućanstvu kako bismo ga rentirali. To je poduzetnički koncept koji bi trebalo razdvojiti od osiguravanja stambenog prostora", rekao je Novotny.