Foto: Hina

MOŽEMO biti vrlo zadovoljni stanjem u obrazovnom sustavu, ustvrdila je u srijedu načelnica Istraživačko-razvojnog odjela Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) Jasminka Buljan Culej u Opatiji, u završnoj raspravi državnog stručnog skupa ravnatelja osnovnih i srednjih škola te učeničkih domova.

Buljan Culej se za takvu ocjenu poziva na rezultate posljednjeg PISA istraživanja među učenicima, po kojem su, kako tvrdi, hrvatski srednjoškolci u prosjeku europskih srednjih škola po većini pokazatelja, osim po matematici.

Rezultati PISA testova bili su poražavajući

Istina je takva da su rezultati PISA-e bili poražavajući te da su hrvatski učenici bili ispodprosječni u svim ispitinim područjima.

PISA je najveće svjetsko obrazovno istraživanje znanja i vještina učenika u dobi od petnaest godina, a ovo na koje se poziva Buljan Culej, u Hrvatskoj je provedeno 2015. godine. Istraživanje ispituje u kojoj su mjeri učenici sposobni u svakodnevnom životu primijeniti znanja naučena u školi i snaći se u nepoznatim situacijama.

Rezultati su pokazali kako hrvatski petnaestogodišnjaci ostvaruju ispodprosječne rezultate u odnosu na učenike zemalja članica Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

Istraživanje je proveo upravo NCVVO u travnju i ožujku 2015. godine,a tada je Michelle Braš Roth, koja je nacionalna voditeljica PISA istraživanja u Hrvatskoj izjavila: "Rezultati pokazuju da naši srednjoškolci izlaze iz sustava bez osnovnih obrazovnih kompetencija. Mi se moramo zabrinuti kako će se dalje snalaziti u životu i gdje će svoje kompetencije moći razviti".

U sva tri ispitna područja smo bili ispodprosječni

Istraživanje PISA je provedeno u 72 zemlje OECD-a i partnerskih zemalja, a u njega je bilo uključeno preko 500 tisuća učenika, koji su predstavljali 29 milijuna 15-godišnjaka diljem svijeta.

Ispitivala su se tri područja: prirodoslovna pismenost, čitalačka pismenost i matematička pismenost. Prirodoslovna pismenost je bila glavno ispitno područje, dok su čitalačka i matematička pismenost bile ispitane kao sporedna ispitna područja koja su služila za analizu trendova.

U sva tri područja su hrvatski srednjoškolci značajno zaostajali za prosjekom zemalja OECD-a, a danas se upravo na to istraživanje referirala ravnateljica NCVVO-a, kada je izjavila da su naši učenici u prosjeku europskih zemalja.

Hrvatska je prema ukupnom rezultatu prirodoslovne pismenosti bila 36. od 72 države. U području matematičke pismenosti bili smo na 41. mjestu, a kod čitalačke pismenosti smo zauzeli 31. mjesto.

Nakon objave rezultata je državni tajnik Matko Glunčić iz Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta izjavio kako za slab uspjeh naših učenika "očito nije kriv kurikulum", nego loša opremljenost škola i nedostatna razina obuke nastavnika.

Prema izjavi Jasminke Buljan Culej, gore navedeni poražavajući rezultati su dovoljno dobri da NCVVO bude "vrlo zadovoljan" stanjem u obrazovnom sustavu.

Ne slažu se ni sa zamjerkama javnosti oko državne mature

Buljan Culej je rekla kako su u osnovnim školama rezultati još bolji nego u srednjim školama, jer su učenici po čitalačkoj pismenosti izvrsni, u prirodoslovlju su natprosječno dobri, a u matematici su popravili rezultat u odnosu na prethodno istraživanje.

Načelnik Službe općih poslova i odnosa s javnošću NCVVO-a Nenad Marković rekao je kako se u u obrazovnom sustavu ništa više ne može sakriti, jer se sve ono što je dobro i što nije može izmjeriti te dostaviti podatke ministarstvu, agencijama i osnivačima škola, koji imaju zadatak poboljšati škole.

Iz NCVVO-a se ne slažu niti s kritikama državne mature, pa je tako načelnik Odjela za organizaciju i provođenje ispita u tom centru Zlatko Zadelj, na pitanje sudionika skupa da ocijeni aktualno stanje u srednjim školama, kazao kako NCVVO izvrsno surađuje sa školama na provedbi ispita državne mature i kako se ne slaže sa zamjerkama u javnosti da je sustav loš i ne valja.