Foto: FaH

ČAK OKO  80 posto zdravstvenih problema pacijenata moglo bi se rješavati na razini primarne zdravstvene zaštite, pod uvjetom da se obiteljske liječnike rastereti administracije, smanji broj pacijenata i omogući skupna praksa u pravom smislu, poručuju iz Koordinacije obiteljske medicine (KoHOM) na najave zdravstvene administracije o premještanja dijela dijagnostike iz bolnica u domove zdravlja.

Obiteljski liječnik u Hrvatskoj prosječno ima 1800 pacijenata, dok je europski standard 1400 pacijenata. Nedostaje nam 500 specijalista obiteljske medicine da bi se liječnik pacijentu mogao posvetiti barem 10 do 30 minuta po posjetu, a kamoli obavljati dodatne pretrage, ističu u KoHOM-u.

Potvrde za tečajeve krojenja i šivanja

Rasterećenje traže i od 20 do 40 posto posla nemedicinske naravi, a radi se o ispisivanju različitih potvrda, putnih naloga, svakodnevnih provjera je li preporučena terapije iz bolnice u skladu s listom lijekova i silno objašnjavanje pacijentima da nemaju pravo na preporučeni lijek. Sve su to poslovi koji oduzimaju dragocjeno vrijeme za rad i razgovor s pacijentima, kaže predsjednica KoHOM-a Ines Balint.

"Pišemo potvrde da je pacijent živ i zdrav za potrebe bankovnog kredita, za potrebe tečaja krojenja i šivanja, da nije alergičan na pčele i pesticide za bavljenje pčelarstvom. Tu je i pisanje silnih očitovanja HZZO-u ako smo napisali lijek dok je pacijent bio u bolnici, pisanje potvrda za ostvarivanje prava socijalnog osiguranja i izdavanje putnih naloga", kaže Balint.

Navodi i slučajeve u kojima pacijenti dolaze s popisom pretraga kako bi ostvarili dobit tijekom sudskog procesa, na što liječnici trebaju uložiti silan trud da bi pacijentu objasnili kako su te pretrage štetne i nepotrebne.

U Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) ističu da im je jačanje primarne zdravstvene zaštite jedno od glavnih ciljeva, a rasterećenja zasad planiraju u prvom redu popunjavanjem mreže u kojoj po njihovim podacima sada nedostaje 217 liječnika u obiteljskoj medicini, pedijatriji i ginekologiji.

Ništa od kvote besplatnih pregleda

Iako su mediji proteklih dana pisali da će se problem prepunih ordinacija rješavati uvođenjem kvota besplatnih pregleda, u HZZO-u to zasad demantiraju.

Rasterećenje primarne zdravstvene zaštite tako da pacijent nakon ispucane propisane kvote posjeta plaća doplatu za svaki prekobrojni pregled, za sada se ne razmatra jer nije primjenjivo s obzirom na realnu situaciju u Hrvatskoj, poručuju iz HZZO-a.

Primarna zdravstvena zaštita će se rasteretiti, kažu, dugoročno i postupno kroz smanjivanje broja pacijenata po timu i udruživanje u skupnu primarnu praksu. Povećat će se broj liječnika, posebno u 15 županija koje gospodarski slabije stoje (izuzeti su Zagreb te zagrebačka, zadarska, dubrovačka, riječka i istarska županija).

U tih 15 županija opremat će se ordinacije, ali i plaćati deficitarne specijalizacije iz obiteljske medicine, pedijatrije, ginekologije i hitne pomoći. Plaćat će se i stipendije - novčane stimulacije specijalizantima za odlazak na područja na kojima mreža nije popunjena.

Čak 18,5 milijuna eura iz EU fondova ove je godine namijenjeno boljoj dijagnostičkoj opremljenosti ordinacija u 15 županija. Uskoro se očekuju prvi natječaji za domove zdravlja, nakon čega će se raspisati i natječaji za koncesionare.

"Za odlazak na ta područja plaćat će se specijalizacije, a dobivat će se i nekoliko tisuća kuna stipendije. No, morat će odraditi dvostruko duže vremena na tom području od trajanja specijalizacije", ističe ravnateljica HZZO-a Tatjana Prenđa Trupec.