Foto: AFP
VEĆ se neko vrijeme šuška o tome kako europske banke planiraju masovno povlačenje iz istočne i jugoistočne Europe kako bi smanjile svoju izloženost rizicima, ali i lakše ispunile nove kriterije o potrebnoj kapitalnoj rezervi koje je nametnulo europsko regulatorno tijelo EBA.
S obzirom na to da su banke iz razvijenih zemlja mahom najjači kreditori u zemljama istočne Europe, ne treba posebno naglašavati kakve bi bile posljedice za financijske sustave tih zemalja kada bi se to i dogodilo. Međunarodni regulatori, vlade i banke ipak su u Beču prije dva dana postigle načelni dogovor kojim bi se to masovno povlačenje s istočnog tržišta trebalo spriječiti, ali neka pitanja i dalje su ostala otvorena.
Nova Bečka inicijativa za spas istočne Europe
U principu je dogovorena nova Bečka inicijativa, po uzoru na onu iz 2009. godine kada su MMF, Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), Svjetska banka i Europska investicijska banka osigurale dodatna sredstva kako bi se spriječio financijski krah u istočnoj Europi.
Akteri su i ovog puta u princicpu bili isti, a ishodom sastanka zadovoljan je bio i prvi ekonomist EBRD-a Erik Berglof koji je naglasio da je postignut "zadivljujući konsenzus". "Sad još treba sjesti za stol i razraditi detalje s privatnim sektorom. Ovo bi trebalo osigurati snažan poticaj", kazao je Berglof, koji je nešto ranije za Reuters ocijenio kako orijentacija zapadnoeuropskih na vlastito spašavanje te smanjenje bilanci koje provode banke predstavljaju dvostruku opasnost za istočnu Europu. "Postoji opravdana sumnja da strateški važne banke nisu dovoljno posvećene ovoj regiji", dodao je.
Koliko će novca ostati za Istok kada banke krenu ispunjavati kriterije EBA-e?
Povlačenje kapitala na Zapad moglo bi dovesti do zatvaranja mnogih kreditnih linija u istočnoj Europi, a Piroska Nagy iz EBRD smatra kako je ponovno oživljavanje Bečke inicijative jedini način da se postigne koordinacija između Zapada i Istoka u rješavanju krize. "Promjene su nužne, ali one se ne smiju provoditi na način da uzrokuju sistemske rizike", prenosi njenu izjavu Bloomberg.
Podsjetimo, u najveće kreditore na istočnom tržištu spadaju UniCredit, Erste Grupa, Raiffeisen, Societe Generale, KBC Groep te Intesa Sanpaolo. Najveće "hrvatske" banke - ZABA, PBZ i Splitska banka - upravo su u rukama UniCredita, Intese Sanpaolo i Societe Generalea. Kolika će biti njihova sposobnost da istočnom tržištu osiguraju potrebnu količinu kapitala nakon što se pobrinu da zadovolje kriterije EBA-e, a za to imaju rok do lipnja, upitno je.
Bečka inicijativa bit će razočaranje, a istočnoj Europi slijedi bankarska kriza
Upitnim to smatra i William Jackson, analitičar Capital Economicsa, koji misli kako će se Druga Bečka inicijativa pokazati kao jedno veliko, pompozno najavljivano, razočaranje. "Iako najavljene mjere jesu korisne, prilično smo skeptični hoće li one biti dovoljne ako se razvije najgori scenarij. Postoji veliki kontrast između ovih najava i onih iz 2009. godine kada je MMF na stol stavio skoro 25 milijardi eura", kazao je.
"Brojnim zemljama istočne Europe, uključujući Hrvatsku, Mađarsku, Bugarsku i Rumunjsku, prijeti snažna bankarska kriza", zaključio je Jackson za Bloomberg.