I SAD uveo nove sankcije Rusiji
Foto: Hina
AMERIČKI predsjednik Barack Obama izjavio je u utorak da Sjedinjene Države proširuju sankcije Rusiji zbog ruske potpore pobunjenicima na istoku Ukrajine naglasivši da SAD ne želi time pokretati "novi hladni rat" s Rusijom. Te sankcije, rekao je Obama u Bijeloj kući, odnose se na energetski, vojni i financijski sektor ruskoga gospodarstva. "Nastavi li Rusija ovim putem, plaćat će sve veću cijenu", rekao je Obama.
Po Obaminim riječima, i postojeće su sankcije ionako slabo rusko gospodarstvo učinile još slabijim, a novima se nastavlja pritisak na Rusiju. "Krupne sankcije koje danas objavljujemo nastavit će pritisak na Rusiju, na tvrtke i kliku koja podupire ruske ilegalne postupke u Ukrajini", rekao je. Upitan je li riječ o novom hladnom ratu s Rusijom, Obama je to odlučno opovrgnuo, objavio je AFP. SAD će obustaviti izvozne kredite Rusiji i tako otežati financiranje njezina gospodarskog razvoja, piše Reuters. Blokirat će se izvoz dobara i tehnologije ruskome energetskom sektoru.
Nove američke sankcije proširuju popis ruskih banaka pod sankcijama na gotovo sve najveće banke u kojima je država natpolovični vlasnik, osim Sberbanka. Na meti su VTB, Moskovska banka i Ruska poljoprivredna banka, kao i Ruska ujedinjena brodograđevna korporacija, zbog potpore koju pružaju separatistima na istoku Ukrajine, objavilo je američko ministarstvo financija. Sankcije uvedene brodograđevnoj kompaniji sa sjedištem u Sankt Peterburgu zamrznut će njezinu eventualnu imovinu u SAD-u i onemogućiti svaku američku transakciju s tom tvrtkom. Prošle američke sankcije uvedene 17. srpnja bile su usmjerene protiv najvećeg ruskog proizvođača nafte Rosnjefta, protiv drugog po snazi proizvođača plina Novateka te protiv treće ruske banke Gazprombanka, kao i protiv drugih banaka, utjecajnih pojedinaca i proizvođača oružja Kalašnjikova.
I Kanada je u utorak objavila kako će idućih dana uvesti dodatne sankcije Rusiji, u koordinaciji s partnerima u SAD-u i EU-u. Sankcije će biti dodane na postojeće prošlotjedne sankcije, kaže se u priopćenju kanadskoga premijera Stephena Harpera. "Zbog stalne ruske agresije, koja podrazumijeva i logističku potporu i opskrbu sustavima naoružanja agentima Putinova režima u istočnoj Ukrajini, Kanada najavljuje da će idućih dana opet pojačati gospodarski i politički pritisak uvođenjem dodatnih sankcija režimu i onima koji su mu bliski", rekao je Harper nakon što je američki predsjednik Barack Obama najavio strože američke sankcije.
EU uveo nove financijske sankcije Rusiji: Bankama se ograničava međunarodno poslovanje
Zemlje Europske unije u utorak su postigle dogovor o gospodarskim sankcijama Rusiji koje će se ponovno razmotriti nakon tromjesečnog razdoblja, a posebice su na meti novih sankcija banke kojima će se ograničiti pristup financijskim tržištima, doznaje se iz diplomatskih izvora.
Najnovije sankcije EU-a trebale bi stupiti na snagu u četvrtak, dodali su diplomati. Radi se o prvoj velikoj seriji ekonomskih sankcija protiv Rusije čiji je cilj natjerati predsjednika Vladimira Putina da prestane s potporom tvrtkama koje destabiliziraju Ukrajinu.
"Postignut je politički dogovor o seriji ekonomskih sankcija" tijekom sastanka veleposlanika 28 zemalja članica, rekla je glasnogovornica diplomatske službe EU-a. Sporazumom se blokira pristup financijskim tržištima EU-a, zabranjuje se prodaja oružja, osjetljive tehnologija u domeni energetike i proizvodi kojima je svrha dvostruka, i civilna i vojna. EU je odlučila blokirati i imovinu četiri ruska poslovna čovjeka bliska Putinu koji su optuženi da su izvukli korist iz aneksije Krima ili aktivno podupirali destabilizaciju istoka Ukrajine. Njihova imena još uvijek nisu poznata, a bit će objavljena u srijedu.
Merkel: Europske sankcije Rusiji su bile neizbježne
Odluka Europske unije da uvede široke sankcije Rusiji bila je "neizbježna" zbog ruskih postupaka u Ukrajini i sad je sljedeći korak na Moskvi, rekla je u utorak njemačka kancelarka Angela Merkel. EU je prvi put uveo sankcije ruskim naftnim kompanijama, bankama i vojnim poduzećima. To je dosad najsnažnija međunarodna reakcija na moskovsko pomaganje proruskim separatistima na istoku Ukrajine, prenosi Reuters.
"Zato je današnja odluka bila neizbježna", kaže se u priopćenju Angele Merkel. Kancelarka je pozvala ruske vlasti da krenu pravcem smirivanja napetosti i suradnje u sukobu u Ukrajini, upozorivši u suprotnome na moguće nove mjere. I nizozemski ministar vanjskih poslova Frans Timmermans rekao je u utorak da će europske sankcije imati "dalekosežne i neposredne učinke". Te će sankcije poslati snažan signal Moskvi "da je na krivome putu", rekao je nizozemski šef diplomacije tijekom rasprave o rušenju malezijskoga aviona nad istočnom Ukrajinom, kad je poginulo 298 ljudi.
Gospodarske sankcije o kojima su se dogovorili veleposlanici EU-a "snažno su upozorenje" Moskvi, ali mogu se i ukinuti prestane li Rusija destabilizirati Ukrajinu, rekao je predsjednik Europskoga vijeća Herman Van Rompuy, javlja AFP. "Danas usvojene sankcije snažan su signal čelništvu Ruske Federacije: rusko će gospodarstvo platiti golemu cijenu za destabilizaciju Ukrajine ili bilo koje susjedne zemlje", kaže se u Rompuyevu priopćenju izdanom u Bruxellesu u utorak navečer.
Rusija: Izvješće UN-a o Ukrajini pristrano je i licemjerno
Rusija je u utorak ocijenila da je izvješće povjerenstva UN-a za ljudska prava o stanju u Ukrajini "pristrano" i "licemjerno", objavio je glasnogovornik ruske diplomacije Aleksandar Lukaševič.
"Naš glavni zaključak je da je izvješće pristrano i čak licemjerno. Njegova glavna poruka je da ukrajinska vlada može i dalje legitimno koristiti silu kako bi na istoku zemlje zavela red", kazao je Lukaševič, dodavši da se tako "zapravo opravdava ukrajinska operacija odmazde".
Istaknuo je da izvješće promatračke misije UN-a ne sadrži ključnu stvar - "zahtjev za hitnom obustavom vojnih operacija koje vlasti u Kijevu provode protiv vlastitog naroda". "Govoriti, bez toga, o ljudskim pravima u Ukrajini gubi svaki smisao", kazao je Lukaševič. Risija smatra, dodao je, da se napori UN-a u Ukrajini trebaju usmjeriti prema promicanju prekida vatre i dijalogu s pobunjenicima.
Prema podacima UN-a, od početka vojnih operacija protiv proruskih pobunjenika sredinom travnja, u Ukrajini je poginulo 1.129 ljudi, dok je 3.442 ranjeno.
U ponedjeljak je visoka povjerenica UN-a za ljudska prava Navi Pillay predstavila četvrto mjesečno izvješće promatrača UN-a o stanju u Ukrajini u kojem stoji da su pripadnici proruskih snaga na istoku Ukrajine namjerno gađali zgrade javne uprave, pljačkali banke, napadali rudnike ugljena i dizali u zrak željezničke pruge.
Izvješće posebice upozorava da se na području pod kontrolom pobunjenika provodi "brutalna vladavina terora", uključujući otmice, mučenja i ubojstva civila jer se vladavina zakona potpuno urušila.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati