FOTO:

INSTITUT RUĐERA BOŠKOVIĆA (IRB) objavio je danas zanimljivo priopćenje u kojem "temu po temu" pobija izjave bivše ravnateljice Danice Ramljak. Kako kažu na taj su korak bili primorani zbog "izražene pristranosti pojedinih medija". Institut smatra da je zbog toga nanesena šteta ugledu IRB-a. Priopćenje instituta prenosimo u cijelosti.


Institut Ruđer Bošković (IRB) zahvaljuje svim medijima koji su objektivno i profesionalno prenosili informacije vezano uz aktualna događanja na Institutu. Međutim, zbog izražene pristranosti pojedinih medija prilikom iznošenja informacija na temu razrješenja dr. Danice Ramljak s dužnosti ravnateljice IRB-a, pri čemu je medijski prostor u velikoj mjeri bio posvećen strani dr. Ramljak te s obzirom da je zbog toga nanesena šteta ugledu IRB-a, smatramo se dužnima dati odgovore na ključne teme koje su se ovih dana pojavljivale u medijima.

Smjena dr. Ramljak je zakonita

Zbog neostvarenih ciljeva, neučinkovitog poslovanja, neracionalnog trošenja financijskih sredstava Instituta, prekoračenja ovlasti, nepoštivanja odluka središnjih tijela Instituta, neuspjelog procesa restrukturiranja, prijetnji i vršenja pritiska na zaposlenike te sumnji u znanstvenu kompetentnost, 21 od ukupno 27 članova Znanstvenog vijeća Instituta izglasalo je nepovjerenje te zatražilo ostavku dr. Ramljak. Na temelju ovih i nekih drugih pritužbi na rad dr. Ramljak, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH provelo je istragu te je utvrdilo da u vrijeme izbora na mjesto ravnatelja dr. Ramljak nije imala odgovarajuće znanstveno zvanje  i stoga ne udovoljava zakonskim propisima za radno mjesto ravnatelja. Shodno navedenom, Upravno vijeće IRB-a na sjednici održanoj 6. travnja 2012. godine, razriješilo je dr. Danicu Ramljak s dužnosti ravnatelja.

Nedavni dopis Državnog inspektorata o obavljenom inspekcijskom nadzoru kod Instituta Ruđer Bošković, KLASA: 116-01/11-01/582, URBROJ: 556-10-01-11-04, od dana 21. prosinca 2011. godine, koji je dr. Ramljak plasirala u medije, prema kojem je „ispunjavala posebne uvjete glede stručne spreme za zasnivanje radnog odnosa za radno mjesto ravnatelja“, i koji je javnosti prezentiran kao „potvrda Državnog inspektorata da UV nije imalo razloga smijeniti dr. Ramljak“, nevjerodostojno je prezentiran hrvatskoj javnosti. Predmet spora u konkretnom slučaju nije ispunjavanje posebnih uvjeta za sklapanje ugovora o radu dr. Ramljak na mjesto ravnatelja, već ispunjavanje općih uvjeta, predviđenih pozitivnim propisima RH i internim pravnim aktima Instituta. Stoga je bitno naglasiti da navedeni propisi predviđaju da je opći uvjet izbora na znanstveno radno mjesto, odnosno radno mjesto ravnatelja javnog instituta, proveden izbor u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika ili više znanstveno zvanje. U konkretnom slučaju to bi značilo da dr. Ramljak u trenutku izbora za radno mjesto ravnatelja Instituta nije imala potrebno znanstveno zvanje.

U pojedinim medijima je nažalost sugeriran zaključak da je dr. Ramljak nezakonito smijenjena s dužnosti ravnatelja IRB-a te da za isto ima potvrdu od Državnog inspektorata, što nikako nije točno.

Dr. Ramljak - žrtva korupcije?

Prve istrage oko financijskih nepravilnosti na IRB-u počele su još prije dolaska dr. Ramljak na mjesto ravnatelja, stoga su rezultati istrage produkt zajedničkih napora svih zaposlenika Instituta te su tvrdnje i zaključci, koji se nameću u pojedinim medijima, da je dr. Ramljak isključivo zaslužna za njihovo razotkrivanje netočni. Institut pozdravlja i podržava sve istrage koje se provode i nastavit će s dobrom praksom i suradnjom po pitanju razotkrivanja bilo kakvih nepravilnosti, ako takve postoje, međutim službeni je stav IRB-a da nitko nije kriv dok mu se ne dokaže krivnja. Tako funkcioniraju civilizirana društva. Tu se posebno referiramo na slučaj prof. Krešimira Pavelića, bivšeg zaposlenika IRB-a koji je jedan od aktera obuhvaćenih istragom koja je započela prije dolaska dr. Ramljak na mjesto ravnateljice Instituta, a jedan dio dokaza prikupljao se za vrijeme njenog mandata. IRB nema saznanja o tijeku istrage jer službenim putem nikada nije zaprimljen dokument o tijeku ili rezultatima iste, a s obzirom da prof. Pavelić već godinama nije zaposlenik IRB-a ne vidimo razloge iz kojih bi inicirao smjenu dr. Ramljak.

Također, u medijima se često pojedine članove znanstvenog vijeća koji nisu dali potporu bivšoj ravnateljici, neargumentirano i nepromišljeno pokušalo prikazati kao ljude koji su u sukobu sa zakonom, na način da su protiv dr. Ramljak svi koji su na „listi porezne“, pri čemu nije objašnjeno što „lista porezne“ doista i znači. Naime, „lista porezne“ je nalaz Porezne inspekcije koji se odnosi na poslovanje Instituta iz 2008. godine i nikako nije konačno rješenje jer je predmet trenutno u procesu žalbenog postupka. U velikoj većini slučajeva radi se o tome, da su prema interpretaciji Porezne uprave, određeni ugovori koji su sklapani kao autorski ugovori trebali biti isplaćeni kao dodaci na plaću. Štoviše, ovakav način isplate za koji je Porezna uprava utvrdila da nije ispravan bila je praksa i još uvijek jest u cijeloj akademskoj zajednici. Time nikako ne želimo tvrditi da je to jedini ispravan način, niti to na bilo koji način opravdati, ali nije u redu da se takvim činjenicama manipulira u medijima i time nanosi šteta ugledu ne samo znanstvenicima čija se imena pomalo nepromišljeno iznose u medije, već svim zaposlenicima Instituta Ruđer Bošković, onim sadašnjim i onima koji su pošteno zaradili svoje mirovine izgrađujući Institut. Za sve što se utvrdi da je rađeno protuzakonito, očekujemo da će se na adekvatan način sankcionirati od strane za to nadležnih državnih institucija.

Manipulacijom činjenicama i izlaženjem u javnost s dokumentima koji nisu pravovaljani, te pritom osuđujući pojedince bez dovršene istrage i suđenja, dr. Ramljak je nanijela veliku štetu ugledu i časti pojedinim zaposlenicima te Institutu Ruđer Bošković u cjelini.

U Znanstvenom vijeću IRB-a nisu provedene smjene

U trenutku kad je Znanstveno vijeće (ZV), zbog jasnih zamjerki na rad dr. Ramljak i bivšeg predsjednika ZV-a dr. Nevenka Bilića, zatražilo da oboje predaju svoj mandat na raspolaganje, većina članova ZV-a  dala je i svoj mandat na ponovno izglasavanje na područna vijeća koja ih i imenuju na tu poziciju. Svi članovi ZV-a  ponovno su izabrani u ZV od strane svojih područnih vijeća, osim dr. Marijana Ahela. Dr. Bilić je razriješen dužnosti predsjednika ZV-a nakon što je pet godina obnašao tu funkciju jer je tako odlučeno većinom glasova svih članova. Ovo je potpuno demokratski postupak, jer ako jedno tijelo nije zadovoljno načinom upravljanja osobe koja njime predsjeda ima ga pravo razriješiti. Tvrdnja da su smijenjeni svi koji su davali potporu dr. Ramljak nije točna. U ZV ponovno su izabrani, i od strane pojedinih područnih vijeća potvrđeni, svi znanstvenici koji su i prije bili članovi ZV-a, osim dr. Marijana Ahela. Obzirom da dr. Ahel nije ispunio očekivanja svog područnog vijeća tijekom mandata u ZV-u, na njegovo mjesto izabrana je dr. Marina Mlakar. Stoga tvrdnja koju je dr. Ramljak plasirala u medije predstavlja potpuno izokretanje činjenica.
 
Dr. Ramljak - spasila Zagreb i Hrvatsku od radioaktivnog otpada?

U ovom slučaju prije svega treba razlikovati pojmove odlagališta i skladištenja. Odlagalište znači mjesto za trajno odlaganje radioaktivnog otpada. Skladište znači mjesto za privremeno čuvanje radioaktivnog otpada, dok se ne odnese u odlagalište. Međutim Hrvatska nema svoje centralno odlagalište otpada. U ovom slučaju  bilo je  sporno to što je IRB po prijedlogu Vlade RH trebao privremeno skladištiti radioaktivni otpad iz cijele Hrvatske, a pritom nije bilo strogo definirano na koji bi rok to bilo. Činjenica je da IRB ima i mora imati skladište na kojem će privremeno skladištiti radioaktivni otpad koji nastaje znanstvenim istraživanjima, jednako kao što ga imaju i moraju imati bolnice. Ono što nije dobro u cijeloj ovoj priči, a javnost nije upoznata s istim, je činjenica da je dr. Ramljak odbila potpisati IPA projekt, kojim bi se s 1,7 milijuna eura, kroz modernizaciju podigla kvaliteta IRB-ovog privremenog skladišta. Istovremeno dr. Ramljak nije našla druge izvore financiranja iz kojih bi se ta nužna modernizacija provela, što ukazuje na veliki propust. Sve znanstvene institucije i bolnice u Europi unutar svojih pogona imaju privremena skladišta, ali ona moraju biti modernizirana. Stoga je njeno istupanje u medijima u dotičnom slučaju bio samo medijski spin.

Temeljem svega navedenog, i dobre suradnje koju Institut Ruđer Bošković ima s medijima, ljubazno molimo da se sukladno profesionalnim načelima novinarske struke javnost informira o aktualnim događajima na IRB-u, jednako kao što se to i do sad činilo na teme o znanstvenim dostignućima, događanjima i projektima koji se odvijaju na Institutu. Zahvaljujemo svim medijima koji su kroz dugogodišnju suradnju pružali potporu radu Instituta te su na taj  način doprinijeli stvaranju njegove prepoznatljivosti ne samo u hrvatskoj javnosti već i u međunarodnoj znanstvenoj zajednici. Nadamo se da će se dobra praksa nastaviti i u budućnosti te vas pozivamo da i dalje pratite teme vezane uz rad Instituta Ruđer Bošković, stožerne znanstvene ustanove u Republici Hrvatskoj.