Island kao šamarčina slovenskoj ucjeni Hrvatske

NAJAVA islandskog ulaska u Europsku uniju u paketu s Hrvatskom vrlo je zanimljiva za hrvatsku javnost. Povijest islandskog teritorijalnog spora s tri zemlje članice Unije vrlo je slična hrvatskom sporu sa Slovenijom, a reakcije EU na taj islandski spor jasno pokazuju kako ona neće stati na stranu slovenske ucjene.

Povjerenik za proširenje Europske komisije Oli Rehn rekao je britanskom listu The Guardian kako bi Island, ukoliko uskoro podnese zahtjev za učlanjenjem, mogao postati članom EU u isto vrijeme kad i Hrvatska. Islandski pregovori bili bi ubrzani, jer Unija smatra kako bi Island bio vrijedan dodatak europskoj obitelji, te kako u bilo kom trenutku preferira primanje više članica istodobno.

Priča o islandskom ulasku u EU nije nova, ona je već neko vrijeme tema mnogih kuloara. No, ovo je prvi ovako javni istup nekog europskog čelnika, a za pretpostaviti je da će Island zaista i htjeti potražiti pomoć EU u trenucima kad ga je globalna ekonomska kriza bacila na koljena. Ta je vijest za Hrvatsku bitna zbog hrvatskoj javnosti malo poznatog teritorijalnog spora između Islanda i tri zemlje članice EU oko prava na iskorištavanje morskog dna u području morskog bazena Hatton-Rockall. Spor ima puno dodirnih točaka s hrvatsko-slovenskim graničnim sporom, a daje vrlo jasne pokazatelje zašto Slovenci nemaju nikakve šanse izaći kao pobjednici.

Hatton-Rockall

Hatton-Rockall je ogroman morski bazen smješten ispod otočića Rockall, koji se nalazi otprilike na pola puta između kopnene granice Ujedinjenog kraljevstva i Islanda. Radi se o području morskog dna koje je pet puta veće od Irske, a već je gotovo cijelo desetljeće predmet spora između Islanda, Ujedinjenog kraljevstva, Irske i Danske (koja u sporu zastupa Farske otoke). Osim tog teritorijalnog spora, Rockall i more oko njega bili su mjesto događaja britansko-islandskih ribarskih ratova početkom 70-ih godina prošlog stoljeća, koji su se vodili oko proglašavanja gospodarskog pojasa. Primjećuje li netko sličnost s Hrvatskom i Slovenijom?

Područje bazena Hatton-Rockall sporno je zbog mineralnih i energetskih resursa za koje se vjeruje da postoje u njemu. Teritorijalni spor neuspješno se pokušava riješiti od 2001. i ne vidi se skori kraj sporu, budući da niti jedna strana ne želi odustati od svojih zahtjeva, što je i logično, jer svi žele pravo na eksploataciju rudnih bogatstava u bazenu. Spor je pravno gledano bitno kompleksniji od hrvatsko-slovenskog graničnog spora, jer sve četiri zemlje imaju valjane argumente za kontrolu nad bazenom. Civilizacijski gledano, spor se razlikuje od hrvatsko-slovenskog u tome što sve zemlje njegovom razrješavanju pristupaju kulturno, ne ucjenjivački i agresivno.

Zašto se EU ne miješa u sporove drugih zemalja

Ono što je identično u tom i hrvatsko-slovenskom sporu je to što se EU odbija miješati. EU uporno inzistira na bilateralnom/multilateralnom rješavanju bilateralnih/multilateralnih pitanja, i odbija se miješati u teritorijalne sporove svojih zemalja članica. Razlog tome je vrlo jasno vidljiv u sporu oko Hatton-Rockalla. Možemo se pozvati i na grčko-turski spor oko otočića Imia, kako ga zovu Grci, odnosno Kardak, kako ga zovu Turci. I taj još uvijek neriješeni spor ima sličnu pozadinu kao i ovaj oko Hutton-Rockalla, a identično je i odbijanje EU da se uključi u njegovo rješavanje.

Ono što je sigurno je da si Unija neće dopustiti da postavi opasan presedan tako što će podržati slovenski princip ucjenjivanja Hrvatske ulaskom u EU u zamjenu za odustajanje od svog pomorskim pravom zagarantiranog teritorija, i to upravo u trenutku kad u članstvo namjerava primiti zemlju koja ima teritorijalni spor s tri članice. Već je prilično jasno vidljivo da je kompletnom vodstvu Unije malo-pomalo dosta slovenskog pozivanja na svoja prava veta, te da bi ih se vrlo brzo moglo disciplinirati.

Jedan vrlo jasan neizravni znak potpore Hrvatskoj je jučerašnje otvaranje projekta Phare "Nadzor plave granice". Radi se o projektu vrijednom milijun eura, koji će se provoditi 18 mjeseci, te u kojem će hrvatska policija raditi na "ispunjavanju pretpostavki potrebnih za dostizanje standarda koji su nužni u procesu pridruživanja Hrvatske u Europskoj Uniji". Partner hrvatskoj policiji bit će Njemačka savezna policija, a pomagat će i stručnjaci talijanske Obalne straže. Cilj je razviti standarde upravljanja pomorskom granicom koja će u bližoj budućnosti biti i vanjska granica EU. Slovenija se ne spominje niti riječju.