54.158.194.80 US
 

SLAVONIJI I BARANJI PRIJETI POTPUNI SLOM "Iseljavanje će postati još drastičnije, do 2030. će otići 100.000 ljudi"

Piše: Martina Pauček Šljivak
utorak, 23.1.2018. 16:50
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Foto: Ivo Čagalj/Pixsell

SLAVONIJA I BARANJA godinama već propadaju i mjesta su iz kojih ljudi masovno bježe. Tome svjedoči i sve manji broj učenika u tamošnjim školama, a prognoze za budućnost ovog kraja Hrvatske još su dramatičnije. Tako vukovarski demograf Dražen Živić predviđa da će do 2030. godine Slavonija ostati bez gotovo 100.000 stanovnika. Predviđa kako će istok zemlje doživjeti potpuni demografski slom.

"Ukupna depopulacija će se nastaviti, poprimit će i drastičnije razmjere. Naime, prema procjeni Državnoga zavoda za statistiku, sredinom 2016. godine u pet istočnohrvatskih županija živjelo je ukupno 755.615 stanovnika, što je u odnosu na popis iz 2011. godine smanjenje od čak 6,3 posto (usp. DZS, 2017 b). Do 2030. godine očekuje se daljnji demografski pad, i to na 656.540 stanovnika (usp. Čipin i dr. 2014), što u odnosu na popis iz 2011. godine predstavlja depopulaciju od čak 19,5 posto. Drugim riječima, prilično realnom se čini pretpostavka da će istočna Hrvatska 2030. godine imati za petinu manje stanovnika nego 2011. godine", navodi Živić u svom stručnom radu "Demografsko pražnjenje Istočne Hrvatske" u časopisu Političke analize.

>>Ovako izgleda propast: Osijek sablasno prazan, svaki drugi obrt je zatvoren

>>Škole po Slavoniji sablasno prazne: U 7 godina u OŠ Franjo Tuđman duplo manje djece

Sredinom 2016. u Slavoniji i Baranji je živjelo 16 posto manje stanovnika nego prije 50 godina

Živić je voditelj Područnog centra Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u Vukovaru, koji navodi da apsolutni pad broja stanovnika između 1991. i 2011. godine (-171 393 prema kriteriju ukupnog i -106 564 prema kriteriju prisutnog stanovništva), kao i stopa ukupne depopulacije (-17,5 posto, odnosno -11,7 posto), ukazuju na snažno demografsko pražnjenje hrvatskoga istoka u samo dva desetljeća.

Ono je, navodi, tolikih razmjera da je sredinom 2016. u pet istočnohrvatskih županija živjelo približno 16 posto manje stanovnika nego prije pedeset godina, uz daleko veću ostarjelost stanovništva i daleko slabije demo-reproduktivne potencijale domicilne populacije.

"Riječ je o prostoru koji je u manje od pola stoljeća od "obećane" zemlje s brojnom imigracijom i mladim stanovništvom postao jakim žarištem depopulacije, iseljavanja i ostarjelosti populacije. Intenzitet njezinog demografskog pražnjenja u posljednjih 25 godina nadmašio je i najpesimističnija predviđanja.

Među dugoročne odrednice sve nepovoljnije demografske slike istočne Hrvatske svakako treba ubrojiti: česte i brojne europske i prekomorske iseljeničke struje, neke s izrazitim političkim, a neke s naglašeno ekonomskim motivacijskim obilježjima; denatalitetni trend u reprodukciji ili "bijelu kugu", procese modernizacije (industrijalizacija, deagrarizacija, deruralizacija, urbanizacija) koji su zbog stihijske prirode procesa i neorganiziranosti sustava uz pozitivne imali i brojne negativne učinke (ruralni egzodus), promjene u hijerarhiji i strukturi društvenih vrijednosti, naročito u odnosu na brak, obitelj i djecu, izostanak pravovremenog, cjelovitog i sustavnog odgovora državnih, pa i lokalnih struktura na izazove koji su Istočnu Hrvatsku pogurnuli u "zagrljaj" depopulacije, tj. doveli je pred potpuni demografski slom", navodi Živić.

"Trebamo vidjeti što su napravile Francuska i Švedska"

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

U razgovoru za Index Živić je rekao da bi Hrvatska trebala učiti od ostalih zemalja koje su bile u takvom položaju, navodeći primjer Francuske i Švedske, koje su se, kaže, također ranijih godina suočavale s demografskim slomom.

"Činjenica je da je naš panonski dio zemlje bio agrarni i ruralni prostor, primamljiv za doseljavanje. Bilo je tog nekog privlačnog faktora da ljudi dolaze u Slavoniju koja je imala plodnu zemlju. Potom je 50-ih i 60-ih godina stigla ubrzana industrijalizacija, koja je uglavnom vezana uz gradove. Ljudi su se prestajali baviti poljoprivredom i odlazili raditi u tvornice koje su bile vezane uz gradove, tako su već tad počeli napuštati sela. Razvijale su se neke industrije koje nisu počivale na vlastitim prirodnim resursima, stvarali se kombinati, propadala je poljoprivreda. Potom je došlo do rata koji je dodatno sve porušio.

Znači došlo je do deindustrijalizacije, ljudi su ostajali bez posla, a poljoprivreda nikako da stane na noge pa nemate ni jedno ni drugo. Nemate radnih mjesta. Po mom sudu, trebalo bi, ako je moguće, a trebalo bi biti moguće, da se na ove prostore vrati poljoprivredna proizvodnja. Da se ti proizvodi potom prodaju našim hotelima na Jadranu. Mi smo mala zemlja, ne možemo vladati svjetskim tržištem, ali možemo proizvesti poljoprivredne kulture, potom ih preraditi u hranu i prodati npr. našem hotelu u Opatiji. Ili recimo da ne izvozimo čisto drvo već da ga sami preradimo u parkete ili ormare i potom ih izvezemo.

Država ima mehanizme i načine da se potiče vlastita proizvodnja. Ja nemam čarobni štapić, ali država bi trebala osluhnuti i promijeniti način ponašanja, stanovnici Hrvatske opravdano više nisu toliko strpljivi da ostaju ovdje i čekaju bolja vremena, pogotovo mlađi. Vremena je sve manje. Treba nam ozbiljnosti. Ljudi se moraju trgnuti, prije svega mislim na političku elitu. Nije ni politika uvijek kriva, ali dobra volja, strpljivost, poštenje u radu, moraju postati paradigme političkog djelovanja", rekao je Živić za Index.

"Veliki problem je što žene ostaju bez posla ako zatrudne"

Uz sve to je potrebno, kaže, poticanja nataliteta povećanjem rodiljnih naknada, dječjih doplatka. Zatim, ono što je još važnije, navodi, žene moraju imati sigurnost da neće ostati bez posla ako ostanu trudne.

"To je općenito u Hrvatskoj veliki problem. Mnogi poslodavci pitaju žene žele li imati djecu, planiraju li ostati u drugom stanju, a u našim uvjetima niskog nataliteta to je jako loše. Treba osigurati i dvosmjenski rad vrtića kako bi roditelji mogli odlaziti na posao. Zatim, imamo i segment porezne politike. Prioritet bi bio uvesti nultu stopu PDV-a na dječju hranu, školske knjige. Mora se mijenjati način upravljanja državom, prirodnim i ljudskim kapitalom", zaključuje Živić.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije