ČAK i nakon što se ispostavi da je njihov predsjednički kandidat izgubio, vodstvo Republikanske stranke će noć proveći nervozno iščekujući rezultate.
Naime, osim što ove godine biraju predsjednika, Amerikanci imaju priliku izaći na redovne izbore za Predstavnički dom Kongresa, trećinu članova Senata te guvernere 11 od 50 saveznih država. Tome također treba dodati i referendume u nekim državama od kojih je najpoznatija inicijativa za zabranu nedavno legaliziranih homoseksualnih brakova.
To znači da će trebati proći neko vrijeme prije nego što se dobije potpuna slika o političkim posljedicama današnjih izbora, s obzirom da će, s obzirom na američko ustavno ustrojstvo, administracija budućeg predsjednika i njegova politika ovisiti i o tome koja stranka ima većinu, odnosno kakvu većinu u oba doma Kongresa. Ishod utrka za guvernere bi, pak, mogao u pojedinim državama imati dugoročne posljedice za ishod sljedećih kongresnih izbora 2010. godine, odnosno predsjedničkih izbora 2012. godine.
Republikanci se pripremaju za dugu mračnu noć
Slično kao i u slučaju predsjedničkih izbora, većina anketa i analiza ostavlja malo sumnje u općeg pobjednika. Isti oni razlozi koji ukazuju na Obaminu pobjedu ukazuju i na pobjedu demokratskih kandidata na kongresnim izborima čija će većina u oba doma Kongresa - osvojena prije dvije godine - biti primjetno povećana
Republikanska stranka se unaprijed pomirila s takvim povećanjem, a jedino pitanje ostaje kakvi će biti razmjeri tog povećanje. O odgovoru koji da predstojeća noć ovisi hoće li u SAD de facto zavladati jednostranačje, a republikanci postati marginalna strančica bez ikakve opipljive budućnosti.
Ključna bitka za Senat
Najviše je pažnje posvećeno Senatu, gdje se danas bira 35 od 100 senatora. Trenutno u Senatu demokrati imaju 49 mjesta, a većinu im daju nezavisni senatori Bernie Sanders (koji se deklarira kao socijalist) i Joe Lieberman (koji sjedi u demokratskom klubu iako na izborima podržava McCaina).
Senat, koji po Ustavu SAD ima važne ovlasti, poznaje institut parlamentarne opstrukcije koja se može zaobići tek s kvalificiranom većinom od 60 senatora. S obzirom da je takva većina rijetkost, i jedna i druga stranka su prisiljene na kompromise oko važnih zakona i odluka, a to uključuje često uključuje i predsjednika.
Demokrati se, pak, na ovim izborima nadaju da će republikancima uspjeti preoteti devet, odnosno jedanaest mjesta nužnih kako bi stekli tu priželjkivanu većinu. To znači da budući predsjednik Obama neće morati praviti kompromise s republikanskom manjinom, te da će Bijela kuća i Kongres donositi odluke isključivo u skladu s vlastitim željama i ideološkim uvjerenjima.
Među 35 senatskih mjesta koje se danas biraju, na njih 12 su se kandidirali demokratski kandidati na položaju, dok svoje mandate brani 18 republikanskih senatora. 5 njihovih stranačkih kolega je odlučilo ove godine napustiti Senat, što znači da će republikanci morati čak dva puta više mandata od demokrata.
Drama do rano ujutro
Među ta 23 senatska mjesta, kao najizglednije demokratske mete su se iskristalizirala države Colorado, Virginia, Novi Meksiko - odakle se povlače dugogodišnji republikanski senatori - te Aljaska, Minnesota, New Hampshire, Sjeverna Karolina i Oregon gdje ankete sugeriraju da republikanski senatori zaostaju za svojim demokratskim izazivačima. Republikanski senatori, ali prilično tijesno, u tri južne države - Georgiji, Kentuckyju i Mississipiju.
Dakle, ako demokrati uspiju dobiti svih osam ključnih utrka u kojima vode, dovoljno je da postignu iznenađenje samo u jednoj utrci i postignu svoj cilj. Da li će u tome uspjeti, znat će se tek rano ujutro, s obzirom da se među demokratskim metama nalazi i senator Ted Stevens na Aljaski, koja svoje rezultate daje među posljednjima. Nadalje, u Sjevernoj Karolini je mogući drugi krug ako nijedan od dvoje glavnih kandidata ne osvoji 50 posto glasova.
Jedino demokratsko mjesto koje se na početku utrke smatralo ugroženim drži senatorica Mary Landrieu iz Louisiane, ali ankete sugeriraju da će ona ipak zadržati svoj položaj.
Par mjesta u Predstavničkom domu kao utješna nagrada
Ovogodišnji izbori za 435 članova Predstavničkog doma se čine reprizom izbora od prije dvije godine, kada su tada većinski republikanci izgubili 31 mjesto i većinu koju su bili držali od 1994. godine. Na ovim izborima se predviđa da bi mogli izgubiti isto toliko.
Kao razlog se navodi pojačan odziv birača, i to onih demokratskih zahvaljujući Obaminoj kandidaturi, ali i činjenica da je Republikanska stranka po pitanju novca spala na prosjački štap u usporedbi s debelo potkoženim demokratima koji si mogu dozvoliti luksuz financiranja kampanja u donedavno sigurnim republikanskim uporištima.
Washington Post je tako u svojoj analizi temeljenoj na anketama navodi kako se oko 11 mjesta koje danas drže republikanci može smatrati izgubljenima, a da će se u njih dvadesetak voditi borba do posljednjeg glasa. Ukoliko demokrati uspiju osvojiti njih sve, imat će 267 od 435 mjesta u Kongresu, odnosno većinu kakvu nisu imali od 1990. godine.
Republikanci bi se, s druge strane, mogli utješiti barem jednim mjestom koje će uspjeti preoteti demokratima. Tim Mahoney u 16. izbornom okrugu Floride je svoju kampanju upropastio seksualnim i financijskim skandalom. Demokrati bi također mogli izgubiti mjesto koje u Teksasu drži kongresnik Nick Lampson.
Kao iznenađenje izbora se spominje mogućnost da republikanci osvoje izuzetno vrijedan "skalp" u obliku mjesta koje drži Jack Murtha, jedan od vođa demokratske većine u Kongresu. Iako svoj okrug u ruralnoj Pennsylvaniji zastupe čak 34 godine, Murtha se naglo sunovratio u anketama s nizom verbalnih gafova, odnosno tvrdnjom da njegovi birači ne žele birati Obamu jer su "rasisti" i "seljačine".
Shvativši da bi im Murthin poraz mogao pokvariti inače savršenu noć, vodstvo demokrata je u Pennsylvaniju poslalo milijun dolara fondova za kampanju, ali i Hillary Clinton da sudjeluje na predizbornim skupovima. Iako većina medija drži da će Murtha zadržai svoje mjesto, neki od lokalnih blogera smatraju da će 12. okrug Pennsylvanije izabrati Obamu, a istovremeno iz prosveda dati glas republikanskom kongresnom kandidatu Williamu Russellu.
Istospolni brakovi kao kolateralna žrtva Obaminog trijumfa?
Jedan od najbizarnijih rezultata današnjih izbora bi mogao biti taj da gubitnicima postanu neki koji su bili među najvatrenijim pristašama najvećeg pobjednika. To se odnosi na kalifornijsku gay zajednicu, odnosno njene aktiviste čija je tužba nedavno rezultirala presudom kalifornijskog Vrhovnog suda kojom se legaliziraju istospolni brakovi.
Vjerski i drugi konzervativni aktivisti tu presudu nastoje oboriti ustavnim amandmanom kojeg su istakli kao prijedlog na referendumu. Ankete su ispočetka tvrdile da će Kalifornija biti vjerna svojoj liberalnoj reputaciji i odbaciti referendum. Međutim, u posljednje vrijeme se ispostavilo kako zagovornici amandmana, odnosno zabrane istospolnih brakova, stječu prevagu.
Kao objašnjenje se naveo masovna glasačka registracija među pripadnicima crne i hispanoameričke zajednice, a koju je potakla kandidatura Baracka Obame. S obzirom da su crnci i Hispanoamerikanci daleko religiozniji i društvenim pitanjima konzervativniji od bijelaca, očekuje se da će upravo "obamamanijom" izazvana lavina na kalifornijska birališta od istospolnih brakova učiniti svoju kolateralnu žrtvu.
D.A.