Screenshot: Youtube (Indonežanin Mbah Gotho koji je umro prošle godine, navodno u dobi od 146 godina)

NOVINAR portala The LADbible James Dawson u nedavnom je članku analizirao gornju granicu starosti ljudi. U nastavku prenosimo dijelove njegovog članka.

"Koliko god je život zabavan dok smo mladi, jednom kada dođete do dobi kada vas stalno muče leđobolje, erektilna disfunkcija i gubitak pamćenja – biste li doista željeli živjeti zauvijek?

Prema statističaru Johnu Einmahlu, to nije nešto zbog čega se itko od nas treba brinuti. Njihovo istraživanje, provedeno na 75.000 Nizozemaca koji su umrli tijekom proteklih 30 godina, procjenjuje da je maksimalni ljudski životni vijek oko 115 godina.

Iako se tijekom tog vremenskog okvira povećala prosječna dob do koje živimo, on vjeruje da je gornja dobna granica ostala ista".

Ne mijenja se

"Profesor Einmahl i njegovi suradnici s Odsjeka ekonometrike sa Sveučilišta Tilburg utvrdili su da je gornja granica ljudskog životnog vijeka 115.7 godina za žene i 114.1 godina za muškarce.

"U prosjeku ljudi žive dulje, ali najstariji među nama nisu ostarjeli tijekom posljednjih trideset godina", Einmahl je rekao novinama AFP.

"Bez obzira na to, gornja se granica nije promijenila", dodaje.

Istraživači u Americi došli su do sličnog zaključka prošle godine. Objavili su da se maksimalni životni vijek ujednačio u 1990-ima te dosegnuo najviše 115 godina.

"Demografi, kao i biolozi, složili su se da ne postoji razlog da bi se moglo pomisliti da će uskoro završiti povećanje maksimalnog životnog vijeka koje trenutno traje", prošle je godine rekao Jan Vijg, autor te studije.

"No, naši podaci pokazuju da je on već dosegnut i da se to dogodilo 1990-ih", navodi.

Uvijek postoje iznimke

No, u to se istraživanje ne uklapa Indonežanin Mbah Gotho koji je umro prošle godine, navodno u dobi od 146 godina.

Mbah, iz središnje Jave, prošle je godine pokazao dokumentaciju u kojoj piše da je rođen 31. siječnja 1870. godine, i prema tome je najstariji čovjek na svijetu.

Naravno, velik broj ljudi mu nije vjerovao jer je bio i veliki pušač, ali indonezijske vlasti potvrdile su da su papiri ispravni. Indonezija je počela bilježiti rođenja tek 1900. godine, pa je moguće da je ranije došlo do pogreške", piše Dawson.