PREDSJEDNICA Republike Kolinda Grabar Kitarović boravit će u utorak i srijedu u dvodnevnom službenom posjetu Italiji, zemlji koju upravo potresa teška politička kriza, i sastati se s tamošnjim državnim vrhom te obići moliške Hrvate.

>> Propao pokušaj Italije da formira novu vladu, čekaju li ih novi izbori?

Predsjednica dolazi u Italiju na poziv talijanskog predsjednika Sergia Mattarelle koji je bio u službenom posjetu Hrvatskoj u travnju 2015. godine, u jeku migrantske krize. Grabar Kitarović najavila je tada konkretnu pomoć Italiji, prvoj na udaru ilegalnih imigranata, u vidu slanja jednog broda u Sredozemlje. 

Osim o potrebi rješavanja uzroka ilegalne imigracije kako bi se izbjegle nove humanitarne katastrofe na moru, Grabar Kitarović i Mattarella usuglasili su se u potrebi širenja Europske unije.

Zaključeno je i kako su Hrvatska i Italija prijateljske zemlje koje moraju jačati odnose gospodarskim ulaganjem i zajedničkim nastupima.

Sastanak s Mattarellom i predsjednicima parlamenta

Službeni posjet Italiji predsjednica Grabar Kitarović započet će u utorak u Kvirinalskoj palači u Rimu, rezidenciji talijanskog predsjednika. S Mattarellom, koji je zadnjih tjedana imao pune ruke posla s pregovorima oko sastavljanja nove talijanske vlade te ju je naposljetku i odbio potvrditi, razgovarat će i u četiri oka i u pratnji izaslanstava. 

Kasnije će se sastati s predsjednicom Senata Marijom Elisabettom Alberti Casellati (Forza Italia), prvom ženom na toj dužnosti u talijanskoj povijesti, i predsjednikom Zastupničkog doma Robertom Ficom (Pet zvijezda).

Drugog i završnog dana posjeta, u srijedu, predsjednica će posjetiti moliška mjesta Aquavivu, Collecroce/Kruč, Tavennu/Tavelu, San Felice/Filić, Montemitr/Mundimitar gdje će se, osim s predstavnicima hrvatske nacionalne manjine, susresti i s gradonačelnicima i čelnicima cijele regije.

Moliški Hrvati

Moliški Hrvati su pripadnici hrvatskog naroda koji su oko 1500. godine naselili područje talijanske pokrajine Molise bježeći pred navalom Turaka. Smatra se da su izbjegli s područja između Cetine i Neretve. Specifičnost moliških Hrvata je do današnjih dana sačuvan arhaični moliški hrvatski dijalekt.

Moliški Hrvati uglavnom žive u mjestima Kruču (Acquaviva Collecroce), Filiću (San Felice) i Mundimitru (Montemitra). 

U tim mjestima djeluje dječji vrtić, kao i osnovna i srednja škola s nastavom na hrvatskom jeziku koju prema obrazovnim programima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH, obavljaju nastavnici koje ta državna institucija na stručnom natječaju odabire i čiji rad financira.

U Rimu, Trstu i Udinama također djeluje hrvatska dopunska škola čiji se nastavnici financiraju iz hrvatskog državnog proračuna, a u Rimu i Milanu postoji organizirani tečaj hrvatskog jezika za odrasle o kojemu se brinu hrvatske udruge u tim gradovima.

Prema podacima talijanskog državnog statističkog zavoda (ISTAT), u moliškoj provinciji Campobasso 2001. godine živjelo je dvije tisuće Hrvata.

Talijanska Republika svojim ustavom jamči samo zaštitu jezičnih, ali ne i nacionalnih manjina, te posebnim pravilima uređuje pravni položaj pojedinih manjina u autonomnim pokrajinama.

Autohtona manjina

S ciljem bolje zaštite hrvatske manjine u Italiji, odnosno talijanske manjine u Hrvatskoj, u Zagrebu je 1996. potpisan Sporazum između Hrvatske i Italije o zaštiti manjina. Italija je njime izričito priznala kao autohtonu hrvatsku manjinu u regiji Molise.

Hrvatska zajednica u Italiji službeno je stoga locirana isključivo u okviru regije Molise, unatoč brojčano znatnoj prisutnosti Hrvata u drugim dijelovima Italije. Prema raspoloživim podacima, više od 60.000 Hrvata naraštajima obitava posebice u Furlaniji-Julijskoj krajini, Lombardiji i Markama, ali njima se ne priznaje status povijesne i jezične manjine.

Zato su hrvatske kulturne udruge, prethodno osnovane u Rimu, Trstu, Milanu i Udinama, kao i kulturne udruge moliških Hrvata, od 2001. godine udružene u Savez hrvatskih zajednica Italije (Federazione delle Comunita Croate in Italia) kojim se utvrđuje njihova teritorijalna nazočnost, te sukladno unutarnjem zakonodavstvu Italije i obvezujućim europskim standardima, otvara mogućnost stjecanja pretpostavki za ostvarivanje prava na zaštitu i promicanje jezičnog i kulturnog identiteta.

Godine 2004. Savez je pokrenuo izdavanje dvojezičnog informativnog glasila namijenjenog Hrvatima u Italiji, kao i državnim i kulturnim institucijama Italije i Hrvatske, kojim osnažuje svoju predstavničku zadaću.