Ivan Vrdoljak: Popis reformi je kao popis želja na izboru za Miss svijeta
Foto: FaH
O PAKETU reformi kojeg je jučer predstavio premijer Tihomir Orešković, u današnjoj su emisiji "Poligraf" Hrvatskog radija razgovarali predsjednik HSS-a Krešo Beljak, predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak i predsjednik HSLS-a Darinko Kosor.
"Slažem se da bi država nešto trebala prepustiti privatnom kapitalu, ali skeptični smo prema prodaji Podravke", kazao je Krešo Beljak.
Istaknuo je kako nema preživljavanja bez prehrane te je to strateški interes svake države, poručio je. Dodao je kako su Hrvatskoj potrebne promjene sustava a ne popravak sustava, a to jučer na predstavljanju reformi nije vidio. Kazao je kako ga pri pripremi reformi nitko ništa nije pitao.
HSLS podupire reforme
Darinko Kosor rekao je kako HSLS podupire najavljene reforme.
"Moramo težiti da nas više radi u privatnom sektoru, pa u određenoj mjeri podržavamo i eventualno smanjenje zaposlenih u javnom sektoru. Podržavamo pretvorbu komunalne naknade u porez na nekretnine, ali protiv smo povećanja poreza u drugoj fazi tj. oporezivanja druge i treće nekretnine", kazao je Kosor.
Dodao je, međutim, kako do toga najvjerojatnije neće doći jer je 2020. izborna godina. Nisu protiv prodaje tvrtki, ali su protiv prodaje šuma, voda i HEP-a.
"Popis reformi je kao popis želja, to nisu mjere, to su mjerice - kao kad se na izboru za Miss svijeta govori - "Ja sam za mir u svijetu". Nepravda je da se ide samo na nekretnine, a ne na cjelokupnu imovinu jer bi oni koji su naslijedili stanove od roditelja plaćali porez, a oni koji imaju milijune na banci ne bi, smatra Vrdoljak.
Također je kazao kako je za prodaju svih udjela iznad 25 posto, nikako ispod kako se središta prodanih tvrtki, primjerice Podravke ne bi za neko vrijeme preselili u Mađarsku.
"Produljenje radnog staža i odlazak u mirovinu sa 67 godina je smiješno jer to je dodatni motiv za mlade da napuste Hrvatsku", smatra Beljak.
"Urediti migracijsku politiku"
Vrdoljak pak smatra da moramo urediti migracijsku i natalitetnu politiku kako bi održali mirovinski sustav. To neće, smatra, riješiti 1000 eura po rođenom djetetu.
"Gubimo radnu snagu - kako ćemo je nadoknaditi?. Njemačka je do 2030. godine odlučila uvesti 6 milijuna radno sposobnih, napomenuo je. Kosor je kazao i kako Nijemci u mirovinu idu sa 67 godina. Samo 12 posto ljudi u Hrvatskoj odradilo je puni radni staž. I oni koji idu u prijevremenu mirovinu opterećuju mirovinski sustav nekoliko puta više od onih koji odrade puni radni staž, to nije pošteno. A ovim reformama to se penalizira", upozorio je Kosor.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati