TONČI TADIĆ iz HSP-a nazvao je rebalans proračuna predizbornim, i rekao da "svake godine gleda savršeni i nepromjenjivi proračun, da bi pred ljeto ili na jesen dogodio rebalans", i dodao da su izbori blizu pa se Vlada pokušava umiliti građanima.
"Volio bih doživjeti da imamo rebalans koji će proračun smanjiti. Taj proračun je sve veći porezni teret za naše građane, jer kada pogledamo prihode od koncesija, dividenda i privatizacije, oni ispadaju smiješni", upozorio je Tadić, koji kaže da Vlada očekuje nove prihode od privatizacije Hrvatskog telekoma, a nema snage prerezati DTK i reći da je ta mreža u vlasništvu hrvatskih građana.
Istaknuo je da se u svim normalnim državama dobit od turizma računa prema porastu prihoda, a ne povećanju broja dolazaka turista i noćenja. Zamjera Vladi što se poziva na "društvo znanja" i ulaže u obrazovanje i znanost, a "nema nikakvih naznaka da će se uvesti vaučeri za pripravnike, da naši studenti mogu ići na pripravnički staž na teret države svoje stažiranje, nego se moraju mučiti okolo i snalaziti se".
Pero Kovačević je rekao da je rast BDP-a kakvog ga prikazuje Vlada nerealan, i da je on uglavnom zabilježen zbog porasta prihoda od PDV-a, a to se dogodilo zbog radova u građevini kojih je više nego dosadašnjih godina. "Službeni podaci profesora sa ekonomskih fakulteta govore da država lošim investicijama godišnje izgubi 5,6 milijardi kuna", dodao je i pozvao da se govori o sivoj ekonomiji, švercu nafte i duhanskih proizvoda, čijom bi se kontrolom ustalio rast BDP-a.
Podsjetio je i na zaključak Hrvatskog sabora od 15.prosinca 2005. godine kada se odlučilo koji se odnose na reviziju pretvorbe i privatizacije, no ni on ni Tadić nisu rekli hoće li HSP podržati rebalans proračuna.
Milijuni se troše na spotove i jumbo plakate
HNS neće podržati rebalans proračuna, jer mu zamjera što se njime ne ulaže u razvoj i zapošljavanje, nego u sanaciju, ponajprije dugovanja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, zatim da velik novac odlazi za plaće u državnoj službi i obveze po kolektivnim ugovorima.
Jozo Radoš je istaknuo da se, s druge strane, sve manje novca izdvaja za Hrvatsku banku za obnovu i razvoj, Fond za razvoj i zapošljavanje, povećanje izvoza i smanjenje uvoza. Također se osvrnuo i na nezaposlenost.
"Ukupno smanjenje nezaposlenosti, ako se ne računaju ove sezonske oscilacije na kojima se Vlada često zna predstavljati kako se radi o velikom smanjenju, je svega tridesetak tisuća ljudi. A za više od 20 tisuća ljudi je došlo do povećanja umirovljenika ratnih vojnih invalida, to su gotovo dvije jednake brojke", rekao je Radoš. On je podsjetio da je uvođenje obavezne srednje škole, besplatnih udžbenika i prijevoza za školarce izuzetno skup projekt.
"Ta priprema uvođenja obavezne srednje škole u Republici Hrvatskoj je doista minorna i ne zaslužuje da se milijuni troše na reklamnu kampanju 'Srednja škola za sve', za jumbo plakate, za velike novinske oglase, kad ništa osim toga, osim tih 80 milijuna za besplatne udžbenike, te kapi u moru, dosada nije učinjeno, a ovim se proračunom to i ne predviđa", kaže Radoš koji izdvajanja za udžbenike kaže da stvaraju iluziju velikih ulaganja.
On ne priznaje ni veća izdvajanja za Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas (ZERP), budući da država i nadležne službe nisu osposobljene za primjenu tog pojasa, nema obnove ribarske flote, ni diplomatske niti organizacijske pripreme za primjenu ZERP-a od 1. siječnja iduće godine.
SDP: Gospodarski rast zaostaje za rastom ostalih tranzicijskih zemalja
Socijaldemokrati također neće podržati rebalans proračuna, jer ne rješava probleme voza koji stalno raste, a pada vrijednost hrvatske izvozne robe, a dogodilo se da te da dug hrvatskih građana raste brže nego gospodarstvo, raste broj nelikvidnih poduzeća i nepodmirenih obveza, a povećanje izdvajanja za zdravstvo ide samo u sanaciju, ne i sveobuhvatno poboljšanje stanja u tom sektoru.
"Ostvareni gospodarski rast i dalje zaostaje za rastom koji bilježe ostale tranzicijske države", rekao je Mato Arlović, i dodao da je prosječna plaća je tri puta manja nego rast proračunskih prihoda, te da je rast prihoda uzrokovan porastom davanja građana, a istovremeno padaju plaće i mirovine.
HDZ i HSLS podržavaju rebalans
Šime Prtenjača je u ime Kluba HDZ-a rekao je da HDZ podržava rebalans proračuna, te da je Vlada i ovim rebalansom pokazala kako je sposobna ostvariti gospodarske, socijalne i razvojne ciljeve koje su do sada mnogi smatrali neostvarivima i nerealnima, da je povećala gospodarski rast, industrijski proizvodnju i smanjila broj nezaposlenih. Rebalans proračuna nije nikakav predizborni trik nego rezultat povećanja prihoda, tvrde u HDZ-u.
Pohvalio je gotovo 14-postotni rast turizma u prvih pet mjeseci, veću naplatu poreznih prihoda, socijalnu i stabilnost gospodarskih kretanja, a nasuprot rastu vanjskog duga, naglasio je, rastu i depoziti građana u bankama. Ministar financija Ivan Šuker kazao je da su veći gospodarski prihodi posljedica 7-postotnog gospodarskog rasta u prva tri mjeseca, koji je njegova Vlada za razliku od bivše ostvarila uz smanjenje deficita.
"Najvažnija je stvar kod gospodarskog rasta što je ostvaren uz 70-postotno učešće privatnog sektora, dok je za bivše vlasti taj rast generiran potrošnjom u javnom sektoru", rekao je Šuker, i dodaje kako se "ništa u proračunu od 110 milijardi kuna ne može napraviti, a s 80 milijardi se moglo", koliki je proračun bio za vrijeme prošle vlade.
Predloženi rebalans podržao je i HSLS, čiji je predstavnik Zlatko Kramarić istaknuo potrebu da se povećani prihodi u proračunu utroše na razvoj, posebno ravnomjerni razvoj svih regija.
Željko Pecek (HSS) pita što je s najavama o izjednačavanju starih i novih umirovljenika, zašto rebalans ne pomaže poduzetnicima koji su očekivali manje doprinose i deblokade računa onima koji rade, a ne primaju plaću, te zašto je pokrivenost izvoza uvozom iz godine u godinu sve manja.
"Rebalans ispunjava želje hrvatskih lobista i monopolista, 200 najbogatijih hrvatskih obitelji, da se ništa ozbiljnije neće promijeniti", rekao je Pecek koji za rebalans kaže da mu je cilj krpanje proračunskih rupa.
IDS-ovac Damir Kajin kaže da ministar financija Ivan Šuker ima razloga likovati zbog iz godine u godinu većeg proračuna, ali pita do kada će to trajati, upozoravajući na "tempiranu bombu" - vanjski dug koji je dosegnuo 32 milijarde eura.
Pozdravio je povećanje poreznih prihoda, ali i ocijenio da od toga koristi imaju samo bogati, ne i siromašni, zbog čega traži smanjenje stope PDV-a na 20 ili 18 posto ili uvođenje diferenciranih stopa.