MINISTARSTVO rada je poslodavcima i sindikatima poslalo prijedlog prema kojem bi kvota za zapošljavanje stranaca u 2018. godini dosegnula 29.000 radnih dozvola, piše Glas Slavonije.

 

Jedan dio radnih dozvola odnosi se na već postojeće strane radnike u Hrvatskoj, pa je samim tim kvota za novo zapošljavanje manja i iznosi 17.810 dozvola. To je opet 2,5 posto više nego u ovoj godini. Od tih 17.810 novih dozvola najveći broj, nešto više od 12 tisuća, podijelio bi se u građevinskom sektoru, gdje se najviše traže tesari, zidari i armirači.

 

Hrvatska liječnička komora priopćila je da u Hrvatskoj radi 14.394 liječnika, u inozemstvo je otišlo njih 550, a u Hrvatsku je došlo 30 liječnika te je povećan trend feminizacije u zdravstvu jer je muških liječnika danas 37 posto pa većinu čine njihove kolegice.

 

 

U Hrvatskoj kronično nedostaje pedijatara, ginekologa, liječnika obiteljske medicine, anesteziologa i radiologa. Također, u sljedećih deset godina, čak četiri tisuće liječnika će u mirovinu.

 

 

Nije ni čudo da Hrvatska liječnička komora pozdravlja odluku o povećanju broja radnih dozvola za strance.

 

"Objektivno, postoji potreba za zapošljavanjem znatnog broja liječnika. Tome u prilog govori prosječna satnica prekovremenog rada bolničkih liječnika, koja uvelike nadmašuje zakonski dopuštenu, odnosno broj osiguranika po timu u primarnoj zdravstvenoj zaštiti koji je veći no što bi trebao biti prema standardima EU-a. Uvoz stranih liječnika nameće se kao jedno od mogućih rješenja. Hrvatska liječnička komora drži da taj uvoz treba biti kontroliran u smislu stručne kontrole kvalitete 'uvezenih' liječnika i ciljan prema specifičnim potrebama hrvatskog zdravstva. Nekontrolirani uvoz mogao bi ugroziti kvalitetu pružanja zdravstvene usluge hrvatskim građanima", kazao je dr. Trpimir Goluža, predsjednik Hrvatske liječničke komore.

 

 

Pretpostavlja se da će strani liječnici najlakše naći posao u sredinama koje nisu atraktivne za domaće medicinare. Ostaje pitanje gdje se naći strani doktori medicine koji bi željeli raditi za plaću koja iznosi otprilike tisuću i pol eura mjesečno ako nekoliko stotina kilometara dalje mogu zaraditi dva i tri puta više. 

 

Prema podacima Hrvatske liječničke komore, do kraja 2016. u hrvatskom zdravstvenom sustavu zaposlilo se 30 liječnika stranaca. Njihova prosječna dob je 45 godina. Najviše ih je došlo iz Makedonije, BiH i Srbije, a došli su i iz Crne Gore, Litve, Rusije, Slovenije i Kosova.

 

 

Istovremeno, zabrinjava podatak da u mirovinu u sljedećim godinama odlazi 4000 liječnika. "Utvrđeno je da će u idućih desetak godina više od 4000 iskusnih liječnika otići u mirovinu", kazao je dr. Trpimir Goluža, predsjednik Hrvatske liječničke komore. 

 

"Sustav trenutno počiva na entuzijazmu liječnika i medicinskih sestara, te na radu umirovljenih kolega, jer izvan Zagreba i Rijeke ne postoji bolnička ustanova koja ima dovoljan broj redovno zaposlenih. Svi se na neki način krpaju - neki uzimaju umirovljenike, a neki liječnike iz drugih bolnica, pri čemu najviše nedostaje anesteziologa i radiologa, kojih je i najviše otišlo iz Hrvatske", dodao je Goluža.

 

 

Više od 1800 novih radnih dozvola namijenjeno je za zapošljavanje u turizmu i ugostiteljstvu, a brodogradnji oko 1600. U metalnoj industriji traži se 1100 stranih radnika, a u sektoru poljoprivrede i šumarstva 800, od čega je 35 predviđeno za pomoćne stočare i pastire. 

 

U prehrambenoj industriji traži se 770 radnika s dozvolama za strance, prometni sektor 765 (od čega je 600 vozača kamiona), prerađivačka industrija traži 580, zdravstvo 70 (40 stranih liječnika specijalista, 20 doktora medicine bez specijalizacije te po pet zubara i specijalista dentalne medicine) i kultura 22 radnika, od kojih se 12 odnosi na baletne umjetnike. 

 

 

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca prijedlogom su oduševljeni, ali sindikalne središnjice smatraju kako je povećanje kvota za zapošljavanje stranih radnika potpuno promašeno.

 

"Trebaju nam veće plaće, a ne veći broj radnih dozvola za strance. Hrvatska je možda prije 10 - 15 godina bila atraktivna za radnike iz nama susjednih zemalja poput BiH ili Srbije, ali uz današnju cijenu rada nije više atraktivna nikome. Danas više od 250.000 zaposlenih radi za neto plaću od 3000 do 3500 kuna. Tko bi za to dolazio u Hrvatsku kad su veće plaće u Mađarskoj, Češkoj i Slovačkoj, a da ne govorimo o Njemačkoj", kazao je Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH).

 

 

Češka sve čini kako bi privukla sto tisuća radnika, Njemačkoj je potreban milijun radnika, Švedskoj u ovom trenu treba 80 tisuća, a Austriji 30 tisuća radnika za zimsku sezonu. 

 

Zlatko Sirovec, predsjednik Udruženja građevinara HGK, kaže da se nada kako će popuniti polovinu odobrene strane kvote radnicima iz BiH i Srbije.

 

"Nadajmo se da ćemo naći radnike na tržištu BiH i Srbije gdje nema jezične barijere, a za ostatak ćemo se rasplinuti okolo, prema Rumunjskoj i Bugarskoj ili možda prema Africi. Kao što Njemačku nisu gradili Nijemci, tako ni Hrvatsku neće graditi Hrvati, nego radnici koje uspijemo naći", kazao je Sirovec.

 

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.