Foto: Tomislav Kristo / Cropix

PARLAMENTARNI izbori 4. prosinca bit će neregularni! Iako Zakon o izborima propisuje da razlika u broju birača po izbornoj jedinici ne smije biti veća od pet posto, na zadnjim izborima ih je u devetoj (Lika i dio Dalmacije) bilo čak 24,5 posto više nego u četvrtoj (Slavonija) i opet će se, nesumnjivo, dogoditi isto! 

SDP: Opet će biti dopunjenih popisa. Znamo s kim imamo posla, kontrolirat ćemo ih na svakom koraku

Jadranki Kosor i HDZ-ovoj saborskoj većini nije bio dovoljan mandat od četiri godine da veličinu jedinica usklade sa zakonom.

"Vjerujem da ipak neće doći do ustavne krize. 2007. je razlika između 4. i 9. izborne jedinice bila skoro sto tisuća glasova, svjesni smo nejednake težine glasova i već sad znamo da ćemo dobiti dopunjene popise s ljudima kojima tamo nije prebivalište, pogotovo u 9. i 10. izbornoj jedinici. Znamo s kim imamo posla, dobro smo se pripremili i kontrolirat ćemo ih na svakom koraku", kaže za Index SDP-ova Ingrid Antičević Marinović.

Reci, pa poreci: Kosorica obećala uskladiti izborne jedinice i onda na sve zaboravila

Zanimljivo je kako je premijerka Kosor u travnju žestoko demantirala napise da opet neće biti ništa od izmjena Zakona o izbornim jedinicama. "Demantiram da je prijedlog zakona povučen. Nije točan niti podatak da će doći do hitnog sastanka s koalicijskim partnerima, jer smo se oko okvira tog zakona već dogovorili, kazala je prije pola godine Kosor, dodavši da će zakon na dnevni red doći prije izbora.

Niti je došao, niti više ima vremena da dođe, pa će hrvatski glasači još jednom birati vlast kršeći Zakon o izborima. Nakon 4. prosinca vrlo lako bi se moglo dogoditi da netko od protagonista izborne utrke podnese žalbu Ustavnom sudu, koji je u izvještaju iz prosinca 2010. naveo da  bi "odstupanja u broju birača mogla postati neprihvatljiva s ustavnopravnog aspekta".

"Ne znam koliko se situacija može zakomplicirati, ali rezultati izbora u pojedinim izbornim jedinicama mogli bi se dati na ocjenu ustavnosti. Od 2007. pozivamo da se ne izaziva ustavna kriza zbog neusklađenosti broja birača po izbornim jedinicama, ali što se događa: Vlada i sabor u četiri godine ne mijenjaju zakon, a Ustavni sud tek 2010. upozorava neusklađenost s Ustavom, iako se ista stvar dogodila i nakon izbora 2007. Odgovornost je i na Ustavnom sudu", pojašnjava Dragan Zelić iz Gonga.

Zašto HDZ u četiri godine nije donio zakon? Brinula ih je globalna gospodarska kriza

Jedino HDZ-ovom zastupniku Frani Matušiću, glasnogovorniku Kluba zastupnika HDZ-a, nema nikakvih problema u kršenju zakona. Kaže da nije u demokratskoj praksi mijenjati izborne zakone u godini izbora. A što je s prethodne tri godine HDZ-ovog mandata? "Jest, imali smo tri godine, ali nitko to nije predlagao. Nije došlo na dnevni red, bilo je drugih prioriteta, poput globalne gospodarske krize. To ionako neće utjecati na izbore: birački popisi su dosta sređeni, bez obzira na manje nepravilnosti, nitko nije imao prigovora", uvjerava Matušić.