Foto: FAH

FINCI u nedjelju izlaze na izbore na kojima će vjerojatno srušiti dosad vladajuću desno-lijevu koaliciju na čelu s premijerom Alexanderom Stubbom, poklonikom Europske unije i NATO-a, jer su nezadovoljni bolnim reformama koje nisu oporavile gospodarstvo.

Na vlast bi trebala doći sadašnja oporbena koalicija na čelu s predsjednikom Stranke centra Juhom Sipilaeom u kojoj će biti euroskeptični nacionalisti sa zadaćom da ožive posustalo gospodarstvo.

Recesija i stagnacija

Konzervativni premijer Alexander Stubb na čelu vlade je od lipnja kad je zamijenio Jyrkija Katainena, a na ovim se izborima nema čime pohvaliti Fincima: za njim je godina stagnacije, nakon dvogodišnje recesije.

"Mnogo toga treba promijeniti", odgovorio je na pitanje što je gospodarstvu potrebno Timo Soini, čelnik populističke i euroskeptične Stranke Finaca koja je zasad u oporbi.

Vlada je na vlasti od 2011., a sastavljena je od četiriju stranaka: Stubbove konzervativne Stranke nacionalne koalicije, Socijaldemokrata, Švedske narodne stranke te Kršćanskih demokrata. Iz vlade su lani zbog neslaganja oko politike istupile dvije stranke, Zeleni i Lijevi savez.

Obično dvije glavne stranke sastave vladu u koju uđu i manje stranke kako bi koalicija osigurala većinu u parlamentu s 200 zastupnika.

Mjere štednje glavna tema

Jedna je nedavna anketa objavljena u tabloidu Ilta-Lehti najavila da će stranka Centra dobiti 23,5 posto glasova, Socijaldemokrati 17, Stranka Finaca 16,6 posto, a Stubbovoj konzervativnoj Stranci nacionalne koalicije ankete daju 16,2 posto.

Upravo kao i u Grčkoj, glavna tema općih izbora u Finskoj su mjere štednje. No na prvim važnijim izborima otkako je u Grčkoj Siriza došla na vlast programom borbe protiv mjera štednje, Finci jedva da i imaju priliku glasati protiv njih.

Sve glavne finske stranke najavljuju bolno stezanje remena kako javni dug ne bi eksplodirao dok se gospodarstvo muči da ojača.

Finski dug se od 2008. gotovo udvostručio: tada je bio 28 posto bruto domaćega proizvoda, a u 2014. je narastao na 48 posto. Porezi su narasli, a razne vlade pokušavale su sačuvati povlastice, a ne okrenuti se dubljim rezovima. Stopa nezaposlenosti ove će godine nešto narasti i bit će oko 9 posto, a BDP tavori na razini nižoj nego 2008.

Problemi finskog gospodarstva

Finsko gospodarstvo nije se uspjelo oporaviti od brojnih šokova zadnjih sedam godina. Nokia je bila najveći svjetski proizvođač mobitela, a sad ih više ne proizvodi. Industrija papira, najveća u Europi, trpi jer se čitatelji okreću od novina k webu. Rekordno duga recesija u eurozoni i slabljenje Rusije otežali su bilo kakav izvoz.

Sipilae je najavio niz gospodarskih reforma kojima će Finsku podići na noge. Kani smanjiti birokraciju, osigurati porezne olakšice za nova radna mjesta i provesti reformu sustava osiguranja nezaposlenih.

Sipilae je informatički milijunaš, a kampanju je temeljio na svojem iskustvu poslovnog čovjeka i poduzetnika.

Finska je dugo bila uspješna zemlja eurozone, hvalila su je i Njemačka i agencije za kreditni rejting, ali nije se uspjela prilagoditi brzim promjenama gospodarske klime.

Dva stupa finskoga gospodarstva, šumarstvo i tehnologija koju predvodi nekadašnji div Nokia, dramatično su se smanjila, a dva glavna finska trgovačka partnera, Rusija i eurozona, i same se muče s gospodarskim nedaćama.

Finsko stanovništvo stari i to gotovo najbrže u Europi, a vlada nije osmislila kako to platiti.