Foto: FAH

NEZAVISNA zastupnica Jadranka Kosor apelirala je danas u Hrvatskom saboru da se 18. studeni, Dan sjećanja na žrtvu Vukovara, dočeka dostojanstveno, izražavajući bojazan da će s približavanjem tog datuma ponovno rasti tenzije.

Apeliram da smognemo snage da 18. studeni dočekamo u dostojanstvu, da se poklonimo žrtvi Vukovara, da je svatko dobrodošao u Vukovar, rekla je Kosor u raspravi o Izvješću o provedbi Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.

Salapić: U Vukovaru stradale sve manjine

Podržava je Josip Salapić (HDSSB) koji kaže da bi taj dan trebao biti i državni blagdan zbog svih žrtava, i Hrvata i hrvatskih državljana srpske nacionalnosti. "Tamo su stradali i branitelji koji su bili i Bošnjaci i Talijani i Romi i sve druge manjine", rekao je Salapić.

Saborska rasprava o izvješću, očekivano, bavila se postavljanjem dvojezičnih ploča u Vukovaru. HDZ ustrajava da je Vlada u tom slučaju postupala nezakonito.

HDZ: Vlada ploče postavila nezakonito

Da su naša upozorenja o nezakonitom postupanju Vlade u postavljanju dvojezičnih ploča bila utemeljena, potvrđuje odluka Ustavnog suda iz kolovoza, uvjerava Ante Babić (HDZ).

Glede te odluke, Boro Grubišić (HDSSB) kaže da 20 godina nakon tragedije u Vukovaru "za pravi oprost treba i pravo kajanje". Dakle, iskaz toga što je bilo i pokajanje, onda se može tražiti i dobiti iskreni oprost, ali nikada nismo čuli pravo kajanje, primjetio je Grubišić.

Nezavisni Damir Kajin drži da bi stanje s manjinskim pravima bilo puno bolje kad svake godine ne bi imali neke ponovljene izbore i referendume. "Kad su se prilike oko srpske manjine u Vukovaru počele rapidno pogoršavati", upitao se Kajin i zaključio – pred ponovljene izbore.

Kajin: Polemike oko ploča su politikanstvo, a ne prava politika

"Jest da je to bila predizborna predstava s glumljenjem gnjeva protiv dvojezičnih ploča, ali moj je dojam da su ljudi ipak imali osjećaj da je riječ o politikanstvu, ne o stvarnoj politici", ustvrdio je Kajin.

Zastupnici iz redova manjina nezadovoljni su zapošljavanjem pripadnika manjina u lokalnim i državnim tijelima. "Hajdemo nabrojati na prste koliko je pripadnika manjina u Državnom odvjetništvu zaposleno u zadnjih deset godina, koliko je u pravosuđu zaposleno sudaca", rekao je Mile Horvat (SDSS).

Šandor Juhas (mađarska manjina) navodi da u osam baranjskih općina samo pet zaposlenika govori mađarski jezik. To je, kaže, tim zanimljivije jer svaka općina održava odnose sa mađarskim općinama, a sve žele gospodarski napredak i uključivanje u europske fondove u partnerstvu s Mađarima.

Problematično obrazovanje pripadnika romske manjine

Zastupnici su suglasni da treba poticati obrazovanje pripadnika romske manjine, no podijeljeni su u ocjenama o uspjehu tog obrazovanja.

Nadica Jelaš (SDP) navodi da u Međimurskoj županiji, gdje živi najveći broj Roma, još uvijek nije osiguran potpun obuhvat romske djece u osnovnoškolskom obrazovanju. Dakle, veliki broj djece ostaje izvan sustava i tu gotovo nema napretka, iako je osnovnoškolsko obrazovanje obavezno, kaže Jalaš.

Manjine nezadovoljne tretmanom u medijima

Sunčana Glavak (HDZ) podsjeća da je Međimurska županija još prije dvije godine zamolila Vladu da se u rješavanje romske problematike uključe resorna ministarstva, te pita zašto još nije održan ni jedan sastanak.

Predstavnici manjina nezadovoljni su pristupom manjina medijima, posebno tretmanom u javnom servisu, kao i načinom dodjele sredstava Fonda za pluralizam elektroničkih medija. Ta se sredstva dodjeljuju bez konzulatacija i mišljenja manjinskih predstavnika, tvrdi Juhas.