Je li Plenkovićeva vlada napravila išta dobro?
Foto: Igor Šoban/ Pixsell
HRVATSKA nema sreće ili pameti da dobije hrabru vladu spremnu zamjeriti se biračima provođenjem nepopularnih poteza, koji bi zemlju usmjerili prema snažnom ekonomskom razvoju.
Zbog kukavičluka politike bili smo šest godina u recesiji, nabili visoki javni dug, visokim porezima kako bi se financirala glomazna državna administracija ubili smo ekonomiju, i sve skupa rezultiralo je valom iseljavanja.
Vladi Andreja Plenkovića kriza u Agrokoru odlično je poslužila kako bi se zamaskirao manjak ozbiljnih reformskih poteza - sve oči uprte su u tu situaciju, i cijela priča o ekonomiji svodi se na tu kompaniju.
Doduše, bilo je nekih slabašnih reformskih poteza u Ministarstvu gospodarstva u smislu smanjenja administrativnog opterećenja, no to je sve preslabo da bi ovako troma ekonomija, kakva je naša, stvarno oživjela i uhvatila rast stope od pet ili šest posto, kakve gledamo u srednjoj i istočnoj Europi.
Iako su reformski napori Plenkovićeve vlade bili prilično anemični, kao pozitivan rezultat mogu si pripisati stabilizaciju javnih financija, odnosno dovođenje proračuna u plus nakon jako dugo vremena te stabilizaciju javnog duga koji je konačno u silaznoj putanji.
Prošle je godine suficit proračuna iznosio 2,7 milijardi kuna ili 0,8 posto BDP-a, dok je godinu ranije bio u minusu od 3,2 milijarde. Došlo je i do smanjenja javnog duga, koji je pao na 78 posto BDP-a, što je najniža razina od 2012. godine.
Kretanje javnog duga
Ove smo godine imali prvo dizanje kreditnog rejtinga od 2004. godine
Došlo je i do smanjenja rashoda za kamate, koje su pale s 12 na oko 10 milijardi kuna - samo prošle godine kamate su smanjene za milijardu kuna.
Ovakav razvoj situacije u javnim financijama možemo zahvaliti i snažnim prihodima od turizma, što je kroz poreze dovelo do snažnijeg punjenja proračuna.
Da se situacija u javnim financijama doista poboljšava, bilo je vidljivo još sredinom siječnja kada je rejting agencija Fitch podigla krediti rejting Hrvatska s BB na BB+. To je bilo prvo dizanje rejtinga od 2004. godine.
U obrazloženju ocjene kreditnog rejtinga Fitch je tada naveo da je fiskalna izvedba zemlje nadmašila očekivanja već drugu godinu zaredom, pri čemu je u 2017. ostvaren višak opće države - prvi po ESA 2010 metodologiji - dok je ciljani deficit bio 1,3 posto BDP-a.
Iz Fitcha su tada poručili da bi do daljnjeg poboljšanja rejtinga Hrvatske moglo doći ako se nastavi smanjenje javnog duga u BDP-u i ojačaju izgledi za rast gospodarstva i konkurentnosti kroz strukturne reforme.
U ožujku je i Standard & Poor’s digao rejting Hrvatske i također su istaknuli pad javnog duga ispod 80 posto BDP-a. Ta agencija do 2021. očekuje njegovo daljnje smanjenje ispod 70 posto BDP-a.
Hoće li dobra situacija s punjenjem proračuna biti iskorištena za smanjenje poreza, i hoće li pozitivnu fazu ekonomskog ciklusa iskoristiti za strukturne promjene u hrvatskoj ekonomiji, ostaje za vidjeti.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati