Ilustracija: Index, Hina

IZA nas je još jedna izgubljena godina u kojoj je gospodarstvo palo, javni dug porastao, a broj očajnih građana sve je veći.

Istraživanje uglednog britanskog časopisa The Economist, objavljeno u travnju, Hrvatsku je svrstalo među deset najgorih ekonomija u 2014. godini, i pokazalo da će nesposobnost Vlade u rješavanju ekonomskih pitanja ostaviti trajne posljedice.

Dugovi: Nema zezanja, ima zezanja

Hrvatska je krajem siječnja službeno ušla u proceduru prekomjernog deficita. Ministri financija zemalja članica Europske unije su i službeno 28. siječnja prihvatili prijedlog Europske komisije o postojanju prekomjernog deficita u Hrvatskoj i preporuke za smanjenje deficita ispod tri posto do kraja 2016. godine.

Prema tada usvojenom planu Hrvatska je ove godine trebala smanjiti deficit na 4,6 posto, 2015. godine na 3,5 posto i 2016. godine na 2,7 posto BDP-a.

"Ušli smo u proceduru prekomjernog deficita u što ulaze skoro sve europske države, ali onda nema zezanja. Svaki trošak koji nije vitalan može biti predmet smanjenja u proračunu", rekao je Milanović.

No, "zezanje" se nastavilo, pa će proračunski deficit u 2014. iznositi 19 milijardi kuna ili -5,8% BDP-a, a konsolidirani dug opće države na kraju godine dosegnut će 268,5 milijardi kuna ili 81,8% BDP-a.

Javni dug je samo ove godine povećan za oko 18 milijardi kuna.

Što se tiče BDP-a, on je prema podacima za treći kvartal pao za 0,5%, a negativna kretanja očekuju se i sljedeće godine.

Kreditni rejting u "smeću"

U siječnju dolazi i do rušenja kreditnog rejtinga. Američka rejting agencija Standard & Poor's snizila dugoročni kreditni rejting Hrvatske sa BB+, na BB, uz (točnu) prognozu da bi se recesija mogla nastaviti i u ovoj godini, odnosno već šestu godinu zaredom. Time su hrvatske obveznice završile u "smeću" odnosno proglašene visokorizičnima.

"Prema našem mišljenju, od kada je došla na vlast prije dvije godine, vladajuća koalicija nije uspjela provesti reforme koje bi značajnije poboljšale gospodarske izglede zemlje", navodi se u izvješću S&P-a iz siječnja.

Osim toga, iz S&P-a upozorili su i na loše korištenje fondova Europske unije.

"Nastavak politike samodopadnosti Vlade mogao bi dovesti do toga da Hrvatska postane neto uplatitelj u proračun EU-a", upozoravali su iz S&P-a u izvješću prilikom snižavanja rejtinga.

Ministru optimizma ne radi softver

U veljači izbija afera "Grčićev softver". Naime, Hrvatskoj je kasnilo čak 150 milijuna eura predujma iz EU fondova za 2013. godinu, zbog nepripremljenog informacijskog sustava, koji nema akreditaciju EU.

"Nije pripremljen informacijski sustav za praćenje EU fondova. Vladi je bilo malo dvije godine za pripremu sustava o čijem sadržaju smo još 2011. godine sve znali. Jedno od mjerila u poglavlju 22 bilo je da Hrvatska pokaže da zna pripremiti ovaj sustav do 2013. godine i da ima plan za to. Poglavlje je zatvoreno jer smo to sve znali, ali na žalost ova Vlada ne kreće od postojećih znanja nego ispočetka pa ni nakon dvije godine ne uspijeva pripremiti sustav, a Republika Hrvatska ostaje bez 150 milijuna eura predujma!", tvrdila je tada zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu Ivana Maletić.

Blamažu Vlade pokušao je umanjiti potpredsjednik Branko Grčić, tvrdeći da novac nije izgubljen.

"Akreditacija nije prepreka provedbi projekata. Nema kašnjenja u korištenju sredstava iz EU fondova niti će ijedan euro iz 2013. biti izgubljen. Što se tiče samog procesa akreditacije, u tijeku je završna provjera spremnosti sustava upravljanja i kontrole korištenja EU fondova od strane nacionalnog revizorskog tijela te Europske komisije, nakon koje očekujemo dovršetak procesa akreditacije i isplatu predujma", tvrdio je tada Grčić.

Nakon višemjesečnog kašnjenja, Hrvatska je sredinom travnja dobila navedeni novac.

Vrdoljak otkriva naftu

Osnivanjem Agencije za ugljikovodike, u veljači ove godine, stvoreni su preduvjeti za pokretanje natječaja za koncesije za istraživanje nafte i plina u Jadranu.

Ministarstvo gospodarstva od ovog posla očekuje milijarde, a samo u prvoj fazi ministar Ivan Vrdoljak najavio je investicije od nekoliko stotina milijuna dolara.

"Možemo očekivati stotine i stotine milijuna dolara investicija. Hrvatska brodogradnja, metaloprerađivačka industrija, rudarski, energetski i elektro sektor se uključuje u fazi istraživanja. Od 2015. nakon potpisivanja ugovora s investitorima očekujem da će taj ciklus vrlo pozitivno utjecati na BDP", izjavljivao je optimistični Vrdoljak.

Javno nadmetanje za istraživanje i eksploataciju nafte i plina u hrvatskom dijelu Jadrana, otvoreno je početkom travnja ove godine, a završeno u studenom.

Na natječaju za istraživanja bilo je ponuđeno 29 istražnih polja, površine od 1.000 do 1.600 četvornih kilometara. Među zainteresiranim kompanijama bili su Exxon, Total, Lukoil, Gazprom, RWE i JP Nippon.

Rezultati natječaja bit će poznati početkom 2015. godine.

"Nakon mjesec-dva dana evaluacija, na Vladu će ići odluke o izboru onih koji su dali najbolje ponude i onda pregovaramo s tim ponuditeljima o ugovoru, o podjeli proizvodnje, znači koncesijskom cijelom ugovoru. Kako je bilo i planirano, pred kraj prvog kvartala 2015. godine potpisi ugovora. Kad se potpišu ugovori odmah ih "tjeramo na rad" na novu seizmiku, nove istraživačke radove i što prije nova proizvodnja u Hrvatskoj", izjavio je ministar Vrdoljak nakon zatvaranja natječaja, počekom studenog.

Hrvatska propada, Todorić se širi: Agrokor preuzeo slovenski Mercator

U lipnju, "državni prijatelj broj 1" Ivica Todorić, odnosno njegova kompanija Agrokor, kupila je slovenski trgovački lanac Mercator.

Ukupna vrijednost transakcije iznosila je 544 milijuna eura, od čega su 324 milijuna eura za stjecanje stopostotnog vlasništva, 200 milijuna eura za smanjenje financijskih obaveza Mercatora, a 20 milijuna eura za operativno financiranje tekućeg poslovanja Mercatora.

Prodaja Mercatora izazvala je buru u slovenskoj javnosti, koja je teško prihvatila činjenicu da će jedna tako važna tvrtka završiti u rukama tajkuna poznatog po neplaćanjima.

"Prodaja slovenskog Mercatora je katastrofalna greška, jer je Agrokor tvrtka s više od 2,5 milijarde eura duga i potpuno je nelikvidna. Agrokor nema kapital za kupnju Mercatora, a kupovina će biti omogućena kreditom koji će se otplaćivati po preuzimanju tvrtke", poručili su Sindikat djelatnika trgovine Slovenije (SDTS), Savez slobodnih sindikata Slovenije i Konfederacija sindikata 90 kao i Združene ljevice, u pozivu na prosvjed koji je bio organiziran povodom Todorićevog preuzimanja Mercatora.

Prema procjenama Združene ljevice ulazak Agrokora u Mercatora mogao bi ugroziti 10 posto svih radnih mjesta u Sloveniji.

Hrvatski političari pozitivno su ocijenili ovo preuzimanje.

"Mislim da je to dobra stvar za Hrvatsku i širenje hrvatske proizvodnje, mislim da ćemo svi od toga imati koristi", rekao je premijer Milanović.

Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak čestitao je Todoriću kupovini Mercatora, te je izrazio nadu u pozitivne efekte za hrvatsku trgovinu i industriju.

"Trebamo čestitati na toj transakciji i uspjehu, očito da nije bilo lako. Mislim da to daje perspektivu svima onima, ne samo koji su u koncernu, nego i široj hrvatskoj industriji, da se pokaže konkurentnim i da iskoriste distributivni lanac koji je često presudan u udjelima na tržištu koje pojedini proizvod zauzima. Iskreno se nadam pozitivnim efektima i za hrvatsku trgovinu i industriju", izjavio je Vrdoljak.

Monetizacija: Čije su naše autoceste?

Ovu godinu obilježio je i sukob oko najavljene monetizacije autocesta. Vlada koja forsira monetizaciju, smatra da bi se na taj način mogao smanjiti javni dug, dok sa druge strane, opozicija, sindikati i dobar dio javnosti, oštro se protive davanju autocesta u koncesiju, jer smatraju da Hrvatska time više gubi nego što bi dobila.

Ministar financija Boris Lalovac nadao se da bi mu novac od koncesije za autoceste ove godine mogao "zakrpati" proračun.

"Cilj je da se monetizacija isključivo koristi za smanjivanje javnog duga. Proračunski deficit neće biti takav problem u budućnosti, međutim javni dug svakako hoće. Znate, dva su kriterija za EDP proceduru, jedan je spuštanje proračunskog deficita na 3 posto BDP-a, a javnog duga na 60 posto. Nadamo se da će do kraja godine biti završena monetizacija autocesta", izjavio je Lalovac.

Inicijativa "Ne damo naše autoceste" koja se protivi monetizaciji prikupila je više od 530.000 potpisa za referendum raspisivanje referenduma o budućnosti autocesta.

"Kako ljudi odluče, bit će tako. Pitat ćemo i Ustavni sud što misli o toj vrsti referenduma i ako zaista Hrvati žele plaćati - a naročito oni koji imaju manje od 52 godine i koji štede u mirovinskim stupovima, koji se natječu na monetizaciji - ako žele plaćati kamatu sljedećih 25 godina u Milano, Torino, Pariz, London, i platiti dvije glavnice, da nas sve iskamatare - super", komentirao je premijer Milanović uspješno prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma o monetizaciji.

Mijat Stanić, predsjednik cestarskog sindikata i inicijative "Ne damo naše autoceste" smatra da one mogu održivo poslovati, te da je za sadašnje stanje kriva Vlada koja je HAC-u uzela 900 milijuna kuna godišnje i taj novac preusmjerila u HŽ i HC.

"Račanova vlada je 2001. izradila održiv model gradnje i financiranja autocesta, a to je naplata iz cestarine i 60 lipa iz goriva", upozoravao je Stanić koji smatra da je taj model i dalje mogao održavati poslovanje HAC-a i Autoceste "Rijeka-Zagreb" kroz reprogram dugova, no Vlada je iz sredstava HAC-a uzela 900 milijuna kuna godišnje i to podijelila HŽ-u i Hrvatskim cestama.

Rat između Vlade i MOL-a oko INA-e: Arbitraže, oduzimanje koncesija, traženje dividende

Rat između Vlade i MOL-a oko upravljanja najvećom hrvatskom naftnom kompanijom nastavljen je i ove godine.
Pred Međunarodnim sudom za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu u rujnu je počeo arbitražni postupak koji je mađarski MOL pokrenuo protiv Hrvatske.

MOL je arbitražni postupak u Washingtonu pokrenuo još krajem prošle godine, a kao razlog tada je naveo kršenje određenih obveza i postupaka u vezi s MOL-ovim investicijama u Hrvatskoj.

Nakon MOL-ova pokretanja arbitražnog postupka, hrvatska Vlada je 17. siječnja ove godine podnijela arbitražnu tužbu protiv MOL-a Komisiji UN-a za međunarodno trgovačko pravo u Ženevi kojom traži da se proglase ništetnim izmjene ugovora iz 2009. godine o upravljačkim pravima u Ini i glavni ugovor o plinskom poslovanju. Hrvatska traži i naknadu štete zbog tih ugovora ugovora.

Glavni argument Vlade je pravomoćna presuda bivšem hrvatskom premijeru Ivi Sanaderu za uzimanje mita od predsjednika uprave MOL-a Zsolta Hernadija, nakon čega su upravljačka prava prepuštena MOL-u.

Osim toga, nakon što je Ministarstvo gospodarstva u studenom INA-i oduzelo dozvole za istraživanje na istražnim prostorima u kontinentalnoj Hrvatskoj, MOL je zatražio od upravnog odbora hrvatske naftne kompanije sazivanje izvanredne skupštinu dioničara na kojoj bi se trebalo odlučiti o isplati dividende u iznosu od čak 2 milijarde kuna.

"MOL je spasio Inu od stečaja, stabilizirao je njene financije i pretvorio u profitabilnu kompaniju sa značajnim investicijskim potencijalom. Nakon posljednje odluke Ministarstva gospodarstva o opozivu dozvola za istraživanja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, dioničari smatraju da Ministarstvo ne podržava povoljnu investicijsku klimu, i da je došlo vrijeme da se dioničarima vrati uloženo“, navode iz mađarskog MOL-a.

U prepucavanje se uključio i bivši ministar financija Slavko Linić, koji smatra da Mađari prvo moraju ispuniti svoje obaveze, a tek onda tražiti novac

"MOL, kupujući prvih 25 posto dionica INA-e, se nije odredio da će izvlačiti dividendu nego je ušao kao strateški partner s ciljem ulaganja i razvoja INA-e te da dobit uložimo u razvoj i spašavanje rafinerija. MOL, dakle, prvo mora svoja obećanja i svoj interes završiti, pa onda može razmišljati o dividendi", rekao je Linić.

Državu nije briga: Blokirani građani dužni kao gospodarstvo

Broj blokiranih građana u prvih deset mjeseci ove godine porastao je za dvadeset tisuća, a njihov ukupni dug za čak 6 milijardi kuna. Dugovi građana tako su se izjednačili sa ukupnim dugovima gospodarstva. Prema podacima Financijske agencije, zbog neizvršenih osnova za plaćanje, krajem listopada u blokadi je bilo 319.890 građana.

Na rastući problem blokada i ovrha upozorio je i sudac Mislav Kolakušić, koji je široj javnosti postao poznat zbog upozoravanja na kriminal u predstečajnim nagodbama. Kolakušić smatra da je nedopustivo da ovršni zakon služi bogaćenju odvjetnika i bilježnika.

"Hrvatski sudovi su zatrpani sa 2,8 milijuna predmeta na godinu, Moramo pojednostaviti početne postupke da oni koji nešto duguju taj dug mogu vratiti bez da je on uvećan za razne troškove. Svaki osnovnoškolac obučen je da sastavi prijedlog za ovrhe i nema opravdanja za uzimanje opunomoćenika. Nema svrhe da se angažiraju odvjetnici i javni bilježnici. Zbog ovog Ovršnog zakona danas imamo bogate odvjetnike i javne bilježnike", upozorio je Kolakušić.

Nakon pola godine pada cijena nafte, benzin jeftiniji i u Hrvatskoj

Nakon što cijene nafte već pola godine padaju na svjetskim tržištima, i hrvatski vozači dočekali su krajem godine značajniji pad cijena benzina.

Cijene najprodavanijih benzina u padu su već osam tjedana te su se vratile ispod 9 kuna, a pad bi se mogao i nastaviti.

"Cijene goriva padaju, što pogoduje potrošačima. Taj novac će se možda potrošiti na nešto drugo. Ali, to je tako u svim državama EU-a i svijeta. To je dobro za ekonomiju, ali ne i za države koje izvoze naftu, naročito one koje imaju visok trošak eksploatacije po barelu, poput Rusije, koja će zbog toga vjerojatno ući u recesiju. Ali za nas nije loše", komentirao je pad cijena premijer Milanović.

No ovakav razvoj situacije znači manje novca u državnom proračunu. Ministar financija Boris Lalovac građanima nije želio pokvariti blagdane, te je eventualno povećanje trošarina ipak ostavio za sljedeću godinu.

"To će sigurno utjecati na PDV, trošarine su fiksne i u tom dijelu nema promjena. Hajdemo pustiti građane da malo uživaju u nižim cijenama goriva jer toga nije bilo dugo u Hrvatskoj, pa ćemo o proračunu misliti sljedeće godine", poručio je Lalovac.