Tekst: J.D. / S.C.H. / J.Š. / P.V.
Foto: Bruno Konjević/Cropix

IZABRANI predsjednik Josipović danas se tijekom svoje prve press konferencije osvrnuo i na pitanje mogućeg odustajanja od tužbe protiv Srbije: "Tužbu može povući samo hrvatska vlada. Predsjednik u tom procesu sudjeluje kao sukreator vanjske politike, jer je to dijelom pitanje vanjske politike, ali i odgovornosti prema žrtvama. Znate da sam ja radio na toj tužbi, pa sam stoga i vezan uz nju, ali još jednom kažem, nijedna tužba nije sama sebi svrha. Tužba ima smisla kada svoje ciljeve ne možete povući na drugi način, i ta tužba je nastala u trenutku kad hrvatska svoje ciljeve nije mogla drukčije ostvariti. To je  vrijeme kad je bila slaba suradnja sa Srbijom, kada se nisu davali podaci o zarobljenim i nestalim osobama, kada se nije priznavala pljačka i kad Srbija nije surađivala ni s međunarodnim sudovima, niti je radila puno na kažnjavanju ratnih zločina".

"Danas je došlo do promjena. Te promjene nisu dovoljne, kad bi me danas pitali da li povući tužbu, rekao bih ne, ali kad bi se okolnosti još popravile, jer danas je Srbija počela raditi na problemima kao što su nestali, blago, suradnja s međunarodnim institucijama – iako tu treba spomenuti da se mora riješiti pitanje Mladića i Hadžića – ako bi se ciljevi koje smo postavili mogli ostvariti na drugi način, moglo bi se odustati od tužbe. Što se tiče srpske tužbe, ona po mom uvjerenju nema izglede za uspjeh. Ona ima unutarnjopolitičku težinu ili oni možda misle da ima težinu u odnosima s Hrvatskom, ali nema šanse za uspjeh. Na njima je da tuže, na nama da se branimo", dodao je.

"Nadam se da će Srbi uskoro prihvatiti da su izgubili Kosovo"

Novinari su Josipovića danas upitali bi li on, poput Stjepana Mesića, otputovao na Kosovo i smatra li doista da je to provokacija, kako je Mesićeve aktivnosti proteklih dana opisao službeni Beograd. Iz Josipovićevog odgovora može se naslutiti da bi on možda postupio drugačije.

"Treba poštivati određene sentimente Srbije i pronaći neku sredinu između dviju država", rekao je Josipović, ali također naglasio kako Srbi moraju prihvatiti da je Kosovo danas nezavisna država. "Hrvatska je priznala Kosovo, ali Srbija mora shvatiti da je Kosovo izgubila davno prije službenog priznanja. Nadam se da je to realnost koji će oni uskoro prihvatiti", kaže Josipović.

Izjava koja je potaknula glasine

Ivo Josipović je ranije u izjavi talijanskom dnevnom listu "Corriere dela Serra" najavio da bi, ukoliko Beograd prihvati pregovore o nestalim osobama, povratu kulturnog blaga i suđenjima za ratne zločine, Hrvatska bila voljna preispitati svoju odluku o pokretanju sudskog postupka za genocid protiv Srbije pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu.

Josipović je u kraćem intervjuu talijanskim novinama naglasio kako "ne nalazi razlog da Hrvatska nastavi inzistirati na tužbi ukoliko bi Srbija pristala na pregovore o vraćanju kulturnih dobara opljačkanih tijekom ratnih operacija od 1991. do 1995., o nestalim osobama i suđenjima za ratne zločine". 

Josipović je u izjavi također naglasio kako želi biti predsjednik svih građana Hrvatske, koji će svoje političke poteze bazirati na temeljima antifašizma i Domovinskog rata, koji će se oštro boriti protiv korupcije i organiziranog kriminala, ali i koji će poštivati prava manjina i inzistirati na toleranciji i prihvaćanju različitosti.

Pupovac: "Obje zemlje profitirale bi kad bi odustale od tužbi"

"Smatram da je to normalan i dobrodošao način razmišljanja o ovom problemu, i uvjeren sam kako će i vlada, ukoliko izabrani predsjednik Josipović to stajalište bude pretvorio u temu razgovora sa svojim partnerom, predsjednikom Tadićem, tražiti načina da se ide u tom pravcu. Više sam nego uvjeren da je to dobro i za Hrvatsku i Srbiju, za Hrvate i Srbe, jer dogovorom će se više dobiti nego ukoliko se to prepusti samo sudu, sudom se neće ništa dobiti, a dogovorom mnogo", smatra potpredsjednik SDSS-a Milorad Pupovac.

"Kao prvo, sud će cijeniti izvansudski dogovor. Kao drugo, dogovor ne bi trebao biti sama odluka da se povuku tužbe i ne učini se ništa, nego bi one stvari koje su sadržaj tužbe trebale postati predmetom razgovora i dogovora. Radi se o stvarima kao što je povratak onih koji su izbjegli, pronalaženje onih koji su nestali i utvrđivanje njihove sudbine, sankcioniranja koji su činili ratne zločine, problem kulturnoga blaga koje je nestalo i otuđeno, a posebno distanciranje od politika koje su dovele do toga zla, koje nije genocid, ali nije ništa lakši ili jednostavniji zločin, niti ratni, niti zločin protiv humanosti, niti zločin etničkog čišćenja. Ako se to pretvori u predmet razgovora i dogovora onda će snaga boje države u međunarodnim odnosima, prema Europskoj uniji i prema ostalim članicama regije, a posebno prema BiH, postati mnogo veća nego što je sad, jer tužbe tu snagu umanjuju", dodao je Pupovac.

Josipović još prije tjedan dana u srpskim medijima dao naznaku

Josipović je još ranije u razgovoru za srpske "Novosti" dao naznaku onoga što je izjavio za Corrieru. Tada je, upitan o očekivanju izvansudskog dogovora, rekao da "tužba nije sama sebi svrha, bitno je da se ostvare pravedni zahtjevi iz hrvatske tužbe - pronalaženje nestalih osoba, vraćanje velikog kulturnog blaga koje je za vrijeme rata izneseno iz Hrvatske u Srbiju i kažnjavanje svih ratnih zločina."

Tužba je, rekao je Josipović prije tjedan dana, podnesena u vrijeme kada ništa od navedenog nije bilo ostvareno, ali su otada učinjeni brojni pomaci. Srbija je vratila dio otetog kulturnog blaga, Specijalni sud za ratne zločine u Beogradu vrlo dobro radi, a i dvije države sve bolje surađuju u kažnjavanju ratnih zločina.

Josipović je u tom intervjuu naglasio kako je Hrvatska pretrpjela strašna razaranje i zločine koje je nemoguće opravdati, ali je istaknuo i kako su Srbi u Hrvatskoj stradalnici koji trebaju pomoć. Napomenuo je kako je položaj srpske manjine u Hrvatskoj i hrvatske manjine u Srbiji uglavnom isti, iako je "Hrvatska po stupnju ostvarivanja manjinskih prava u velikoj mjeri ispred Srbije".

Predsjednik Srbije: Ne postoji kolektivna krivnja

Predsjednik Srbije Boris Tadić povodom tužbe i kontratužbe pred Međunarodnim sudom pravde ponovio je stav Srbije da je bolje da se takvi sporovi rješavaju vansudskim postupcima, a u redovnim sudovima zaštite prava žrtava koje ne smiju biti zaboravljene.

"Ne postoji kolektivna krivnja i svaki zločinac ima svoje ime i prezime. Zločinci moraju biti kažnjeni za svoja nedjela zbog žrtava i njihovih obitelji i zbog pomirenja naroda na Balkanu", ustvrdio je Boris Tadić, javlja RTS.