54.90.159.192 US
 

Josipović pao za skoro pet posto na listi najpozitivnijih političara! Građani za smanjenje neradnih dana!

Piše: R.I.
ponedjeljak, 5.3.2012. 10:19
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Foto: Dragan Matić/Cropix

REDOVITO mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, koje je provedeno u prvim danima ožujka, pokazuje nastavak uvjerljive prednosti lijevo-liberalne koalicije. Jednako tako, u stranačkim se preferencijama nastavlja trend okrupnjavanja političke scene pri čemu dvije vodeće političke stranke u zemlji znatno prednjače u izboru, a još samo dvije prelaze izborni prag na nacionalnoj razini. Donosimo glavne rezultate ovomjesečnog ispitivanja političkih preferencija u našoj zemlji tri mjeseca poslije parlamentarnih izbora.

Povećanje PDV-a nije utjecalo na podršku Vladi: Porast podrške u odnosu na mjesec ranije!

Lijeva koalicija okupljena oko SDP-a bilježi izbor od 46,1 posto što predstavlja porast podrške u odnosu na rezultate postignute na izborima kad je Kukuriku koalicija u deset "domaćih" izbornih jedinica zabilježila izbor od 41,1 posto. Istovremeno, ovaj rezultat predstavlja i povećanje potpore u odnosu na prošlomjesečno istraživanje kad je lijeva koalicija zabilježila 45,1 posto. Tako se čini da rezanje javne potrošnje kroz smanjeni proračun, kao niti blokade cesta hrvatskih mljekara kojima Vlada nije popustila, nije ugrozilo rejting vladajuće koalicije. S druge strane HDZ je sa svojim koalicijskim partnerima (HGS i DC) zabilježila nešto slabiji rezultat u odnosu na izbore (22,9 posto prema izbornih 23,5 posto). Hrvatski laburisti su povećali svoj rejting (6,5 posto prema izbornih 5,2 posto), dok je blagi porast zabilježilo još nekoliko lista: HSP dr. A. Starčević-HČSP (s 2,8 posto na 3,6 posto), HDSSB (s 3,0 posto na 3,3 posto), NL dr.sc. Ivan Grubišić (s 2,8 posto na 3,3 posto), HSP (s 3,0 posto na 3,2 posto). Slabije su rezultate zabilježile sljedeće liste: HSLS (s 3,1 posto na 2,5 posto), HSS (s 3,1 posto na 2,8 posto), BUZ-PGS-HRS-Ljubo Jurčić (s 2,8 posto na 1,9 posto).

Osim preferencija koalicija kakve su bile na posljednjim parlamentarnim izborima, u istraživanju je utvrđivana i preferencija samostalnih stranačkih lista. I na ovoj ljestvici SDP bilježi veliku prednost u odnosu na HDZ (33,6 posto prema 18 posto). Treće mjesto drže Hrvatski laburisti (5,6 posto), a HNS je četvrtom mjestu s izborom od 5 posto. Ove su četiri stranke ujedno i jedine prešle prag na nacionalnoj razini (Hrvatska -  jedna izborna jedinica). Većina se ostalih stranaka natiskala između 3,1 posto i 1,9 posto (HSP 3,1 posto; HDSSB 2,7 posto; HSP dr. A. Starčević 2,7 posto; Savez za građansku i etičku Hrvatsku 2,3 posto; HSS i HSLS 2,1 posto; HSU 1,9 posto; IDS na 1,2 posto. Sve ostale stranke su zabilježile izbor od 3,4 posto, dok je 16,4 posto ispitanika/ca bilo neodlučno.

Josipović najpozitivniji političar ali pao za skoro pet posto!

Predsjednik Josipović s ovomjesečnih 38,9 posto izbora (prošli mjesec 43,3 posto) najpozitivniji je političar u zemlji. Drugo mjesto na ljestvici pozitivnih političara drži hrvatski premijer – Zoran Milanović – s izborom od 11,2 posto (prije mjesec dana 14,1 posto), dok je Jadranka Kosor s 3,7 posto izbora tek na petom mjestu (prema 5,6 posto prije izbora). Guverner Rohatinski je najpozitivniji za 7,7 posto građana/ki (prije mjesec dana 6,1 posto), a Dragutin Lesar za 6,2 posto (prije mjesec dana za 3,7 posto). Među deset najpozitivnijih doživljaja političara još su don Ivan Grubišić (3,5 posto), Vesna Pusić (2,9 posto), Ruža Tomašić (1,3 posto), Ljubo Jurčić (1,0 posto) i Radimir Čačić (1,0 posto).

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Redoslijed na vrhu pozitivnog doživljaja potvrđuju i rezultati istraživanja koji se odnose na pojedinačne percepcije vodećih političara u zemlji (koje govore o tome za koliko je građana/ki pojedini političar pozitivan ili negativan). Tako je predsjednik Josipović pozitivan za 83,5 posto građana/ki, a negativan za 10,1 posto (netto pozitivan doživljaj 73,4 postotnih poena). Zoran Milanović je pozitivan za 66,3 posto ispitanika/ca (u veljači 73,5 posto), a negativan za 20,6 posto (u veljači 14,4 posto). Prvak opozicije je u ukupnom doživljaju netto pozitivan 45,7 postotnih poena (prije mjesec dana bio je netto pozitivan 59,1 postotnih poena). Jadranka Kosor je pozitivna za 24,1 posto građana/ki, dok je za njih 64,5 posto negativna. Bivša je premijerka u ukupnom doživljaju netto negativna za 40,4 postotnih poena (prije mjesec dana 37,4). 

Sanader je zadržao prvo mjesto na ljestvici negativnog doživljaja hrvatskih političara. Tako je u posljednjem istraživanju Sanader najnegativniji političar za 26,5 posto ispitanika/ca (prošli mjesec 23,1 posto). Na drugom je mjestu Vladimir Šeks s negativnim doživljajem od 18,4 posto (prema prošlomjesečnih 22,3 posto). Jadranka Kosor se nalazi na trećem mjestu negativnog doživljaja s izborom od 13 posto (prije mjesec dana 15 posto). Radimir Čačić je najnegativniji političar nove vlasti s izborom od 9,4 posto (prema 8,9 posto iz prošlog mjeseca). "Svi političari" su negativni izbor 8,9 posto ispitanika/ca, dok je premijer Milanović najnegativniji političar za 3,1 posto građana/ki. Među prvih deset političara u zemlji još su Slavko Linić (3,0 posto), Stjepan Mesić (2,2 posto), Ivo Josipović (1,7 posto) i Darko Milinović (1,1 posto).

Građane zanimali prosvjedi mljekara

U posljednjem istraživanju četiri su događaja zabilježila češći izbor za događaj mjeseca: prosvjedi mljekara i seljaka s blokadama cesta (28,2 posto), porezne promjene (16,0 posto), gospodarska kriza u zemlji (15,4 posto), poskupljenje goriva (10,1 posto). Zanimljivo je da su snježne nevolje, koje su dominirale sredinom prošlog mjeseca u svim informativnim sadržajima hrvatskih medija, tek na petom mjestu s izborom od 8,7 posto. Slijedi dva događaja koja su imala nešto manju učestalost izbora za najvažniji događaj, ali su po svojim potencijalnim učincima izrazito važni: usvajanje Državnog proračuna (5,8 posto) i posjeta premijera Milanovića susjednoj BiH (2,8 posto). Svi ostali događaji i teme iz prošlog mjeseca bilježe znatno rijeđi izbor.

Zanimljiv je i doživljaj tri odabrane teme koje su privlačile javnu pozornost tijekom veljače: prosvjedi mljekara, rasprave o smanjenju broja neradnih dana i sukob između ministra Jovanovića i vrha HNS-a. Kad je riječ o zahtjevima mljekara i njihovim blokadama cesta, najveći broj ispitanika/ca podržava zahtjeve mljekara, ali su protiv blokade cesta (39,2 posto), a slijede oni koji podržavaju i zahtjeve i blokade cesta (27,1 posto). Skoro svaki peti ispitanik ne podržava prosvjede mljekara jer smatraju da stalno nešto traže i da već sad imaju velike poticaje (19,8 posto), dok 9,2 posto njih ne podržava mljekare jer smatraju da su njihovi zahtjevi iznad mogućnosti zemlje (9,2 posto). Svega 4,7 posto nema stajalište o ovoj temi.

U aktualnom prijeporu između ministra Jovanovića i vrha nogometne organizacije u zemlji, ministar je prošao znatno bolje. Skoro dvije trećine ispitanika (63,5 posto) smatra da ministar Jovanović s pravom optužuje vrh HNS-a i traži njihove ostavke. Znatno manje ispitanika zauzima stranu aktualnog vrha HNS-a i priklanja se njihovoj argumentaciji (vrh HNS-a je zadužen za hrvatski nogomet i ministar nema pravo da se miješa smatra 7,4 posto ispitanika, dok njih 9,5 posto smatra da ministar treba pustiti vrh HNS-a da utvrdi plan akcije na promjenama i da dovrši tranziciju po tom planu). Njih 19,7 posto nema stajalište o ovoj temi.

Polovica ispitanih smatra da treba smanjiti broj neradnih dana!

Posljednja se tema odnosi na smanjenje broja neradnih dana. Skoro polovica ispitanih smatra da treba smanjiti broj neradnih dana. Skoro jedna četvrtina ispitanika smatra da trebamo smanjiti broj neradnih dana jer trebamo više raditi kako bi izašli iz krize (24,1 posto), dok preko jedne petine njih smatra da imamo previše neradnih dana (21,8 posto). S druge strane najveći dio protivnika smanjenja broja neradnih dana smatra da nam to neće pomoći da se izvučemo iz krize (28,9 posto), dok ih 8,3 posto smatra da i sad previše radimo i da ne treba smanjivati broj neradnih dana. Protivljenje smanjenju broja neradnih dana zbog koristi koju bi zbog toga imali samo poslodavci ističe 5,8 posto ispitanika, dok njih 3,5 posto ne bi smanjivao broj neradnih dana već bi zabranilo popularno spajanje neradnih dana s vikendima. O ovoj temi njih 7,6 posto nije imalo stajalište.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije