Foto:FAH

U ŠUMI Brezovica pokraj Siska, na mjestu osnutka prve naoružane antifašističke postrojbe- sisačkog partizanskog odreda 22. lipnja 1941. godine, u nazočnosti najviših državnih dužnosnika i predstavnika diplomatskog zbora u Hrvatskoj, održana je središnja svečanost Dana antifašističke borbe. Predsjednik RH Ivo Josipović pozvao je danas predstavnike lokalnih vlasti okupljene na svečanosti u spomen-šumi Brezovica da nakon povratka na posao ne zaborave danas izgovoreno, nego da se više posvete obnovi srušenih spomenika NOB-u i promicanju antifašističkih vrijednosti.

Vratite spomenike!

"Tko je taj koji sprječava naše gradonačelnike da vrate spomenike Drugom svjetskom ratu u svoje gradove, koja je to sila koja ne da da se malo bolje financiraju udruge antifašista, koja ne dozvoljava da se u udžbenicima govori o istini u Drugom svjetskom ratu", upitao je Josipovič i zaključio da nema nikakve velike sile, da postoje oni koji misle drugačije, ali da "oni nisu krivi zato što su nevraćeni spomenici, što udžbenici možda nisu onakvi kakvi bi trebali biti, što nedostaje sredstava za afirmaciju antifašizma". "Krivi smo mi ovdje i zato se sutra vratimo u svoje urede i radimo ono o čemu ovdje danas govorimo", kazao je Josipović.

Ističući da su među okupljenima predstavnici stranaka lijevog i desnog centra, nazočne političare upitao je "mogu li zaista otići i u svojim stranačkim prostorijama zagovarati nešto drugačije od onoga što je izgovoreno u Brezovici".

Josipović je kazao i kako u svom uredu ima bistu Josipa Broza Tita, koju je tamo postavio prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman. "Ta bista i danas tamo stoji. Bila je tamo za predsjednika Mesića, bit će do kraja mog mandata, a siguran sam da će biti i u uredu budućeg predsjednika, tko god da to bude", rekao je.

Hrvatstvo je protiv ustaštva

Osnivanje Prvoga sisačkog partizanskog odreda nazvao je hrabrom i dalekosežnom odlukom, naglasivši kako se tekovine i rezultati antifašističke borbe protiv zla i ugnjetavanja ne smiju zaboraviti. Dodao je da su u sklopu te borbe postignuti i drugi važni ciljevi, da je uspostavljena republika umjesto monarhije te da je "stvoreno federativno uređenje nekadašnje države, koja je imala svoje mjesto u ustavnom i političkom uređenju i koja je omogućila da Hrvatska pravno i faktično bude proglašena samostalnom i neovisnom državom". Naglasio je i da je na čelu antifašističkog pokreta bio Hrvat, što je, kaže, najbolji odgovor onima koji iz različitih razloga izjednačavaju hrvatstvo s ustaštvom.

"Hrvatstvo nije jednako ustaštvo. Hrvatstvo je protiv ustaštva. To je jednostavna i jasna istina i nju nikada ne smijemo zaboraviti", poručio je podsjetivši da su se partizani borili protiv okupatora, ali i ustaša i četnika.

Milanović: Hrvati su navodno imali državu

Premijer Zoran Milanović je u obraćanju okupljenima rekao kako se prije 73 godine u Brezovici okupilo 80- ak mladih ljudi od kojih se mnogi nisu se vratili, poginuli su, ubijeni, nestali.

Milanović je uvjeren da su otpor među Hrvatima potaknule masovne likvidacije ljudi druge nacije i vjeroispivjesti, kakve, tvrdi, u takvim razmjerima Europa nije vidjela do napada Njemačke na SSSR.

"Ono što se počelo događati u Hrvatskoj s prvim danima osnutka NDH do tada porobljena Europa nije vidjela, a to su bila masovna ubojstva i likvidacije ljudi koji su se drukčije križali, imali drukčiju vjeru i nacionalnost. Toga u Europi do napada na SSSR u tim razmjerima nije bilo", kazao je Milanović. Tumači kako su Srbi na to morali odmah reagirati, jer su bili najugroženiji, a da su Hrvati "mogli čekati i kalkulirati, što je što je također ljudski i što ne treba osuditi, jer su navodno imali svoju državu".

Pokazali smo da znamo prepoznati zlo

"Međutim, mnogi naši preci su odlučili da je to loše i da se tome treba suprotstaviti. U Dalmaciji jedan ogroman patriiotski pokret, ne komunistički, ne ideologizirani, nego naprosto ljudski, pokret svijesti, prkosa, otpora prodaji fašističkoj Italiji doveo je do toga da se u ovim danima okupe mnogi mladi ljudi", kazao je Milanović istaknuvši Prvi splitski partizanski odred..

Naglasio je kako je današnji dan važan jer je Hrvatska pokazala da je znala prepoznati zlo i suprotstaviti mu se. Kako je rekao, jedan je narod iz komfora doma, mira i sigurnosti u kojem je živio prepoznao zlo i suprotstavio mu se. To je bio patriotski pokret, ljudski pokret, pokret prkosa i otpora, suprotstavljanja nečemu za što su osjetili da ne valja, da je loše, rekao je Milanović. Kako je naglasio, to loše ne smije se nikada rehabilitirati, a to su znali oni koji su stvarali noviju hrvatsku povijest, koji su pisali Ustav pa u Ustavu nema "nezavisne države". NDH je, kazao je, ono nešto što se dogodilo, ali s njome moramo držati - distancu. To zlo je greška koja se dogodila i uvijek moramo reći da mi s tim nemamo veze. I o tome moramo u školama učiti svoju djecu, ali ne ih indoktrinirati, istaknuo je.

Ustavom se slijede tekovine antifašizma

Potpredsjednica Sabora Dragica Zgrebec je rekla kako je antifašizam okupljao je mnoge političke opcije - demokrate, demokršćane, liberale, socijaliste, komuniste i druge. Utemeljen je na najvišim demokratskim standardima i na negaciji ideologije fašizma, temeljene na imperijalizmu i rasnim zakonima", kazala je . Podsjetila je da je među 79 utemeljitelja Sisačkog odreda bio i Janko Bobetko, "koji se još jednom u poznijim godinama borio protiv sličnog zla u Domovinskom ratu".

"Hrvatska svojim ustavom slijedi tekovine antifašizma, obilježava Dan antifašističke borbe, a Hrvatski sabor je 2005., na 60. obljetnicu pobjede nad fašizmom, usvojio i deklaraciju o antifašizmu. Unatoč tomu, sporadično osporavanje antifašizma kao komunističkog naslijeđa, partizana kao komunista, isticanje simbola NDH i ustaštva, njihovo veličanje kao težnje hrvatskog naroda za svojom državom mora nas brinuti i na to treba reagirati", upozorila je Zgrebec.

Na skupu se u ime diplomatskog zbora nazočnima obratio veleposlanik Republike Poljske u Hrvatskoj Macie Grzegorz Szymanski. Govore su također održali zamjenik sisačko-moslavačke županice Zdenko Vahovec, sisačka gradonačelnica Kristina Ikić Baniček i predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske Franjo Habulin.

U povodu 73. godišnjice ustanka i 69. godišnjice pobjede nad fašizmom, predsjednik Josipović je odlikovanja Reda Stjepana Radića uručio Nevenki Dujaković, Vasilju Kostelniku, Ćiri Nikoliću, Boži Šegonu, Marku Vučkoviću i Josipu Vujoševiću.