Kako će Goran Marić, borac protiv "neoliberalnog kapitalizma", upravljati državnom imovinom?
Foto: FAH
GORAN MARIĆ, dugogodišnji saborski zastupnik HDZ-a, koji bi po svom političkom profilu i porukama koje šalje, na hrvatskoj stranačkoj mapi spadao negdje između Živog zida i Radničke fronte, u posljednji trenutak uguran je u Vladu, a glavni zadatak trebao bi mu biti upravljanje državnom imovinom.
Hrvatska, koja je po mnogim pokazateljima među najslabijim zemljama Europske unije (zaposlenost, nezaposlenost, plaće...) po državnoj imovini je u vrhu.
Političari u Hrvatskoj upravljaju s pola ekonomije
Političari preko tvrtki u potpunom ili djelomičnom državnom vlasništvu, upravljaju s preko 347 milijardi dugotrajne imovine i 171 milijardu kuna godišnjih prihoda te 165 milijardi rashoda, što je oko pola godišnjeg BDP-a.
Kako se tim tvrtkama upravlja možemo vidjeti na primjerima Petrokemije, Narodnih novina, ili ranije Hrvatske poštanske banke. Ili se pretvore u bankomat putem kojeg se dolazi do javnog novca, ili su mjesta za uhljebljivanje političkih kadrova - a najčešće oboje.
Osim tisuća trgovačkih društava koje država ima u vlasništvu ili suvlasništvu, postoji i veliki broj nekretnina, a kako izgleda to "upravljanje" dobro ilustriraju stanovi koje država posljednjih godina daje u najam (umjesto da ih proda). Pod upravljanjem države pretvorili su se u zapuštene rupe kao iz horor filmova, te se sada nude u najam po nekoliko stotina kuna, debelo ispod komercijalne cijene, jer budući najmodavac, nakon desetljeća državnog "upravljanja" mora napraviti kompletnu renovaciju.
Potrebna hitna privatizacija
Osim ogromne imovine, koja se mjeri stotinama milijardi kuna, Hrvatska ima i visoki javni dug i - kako predlažu svi relevantni ekonomisti, međunarodne financijske institucije, rejting agencije, Europska unija i svi ostali koja nešto znaju o modernoj ekonomiji - potreban joj je opsežan program privatizacije.
Prodajom sve nestrateške imovine smanjio bi se utjecaj uhljeb-birokracije na ekonomiju, što bi joj napokon dalo šansu da prodiše, a s druge strane država bi dobila novac za smanjenje javnog duga. To bi popravilo financijsku sliku zemlje, poboljšalo joj kreditni rejting i opet pozitivno utjecalo na cijelu ekonomiju jer bi došlo do pada kamata na kredite - i za tvrtke i za građane.
Je li Marić za privatizaciju?
Je li Goran Marić prava osoba za taj posao? S obzirom na dosadašnje istupe - vjerojatno nije.
Marić je doktor ekonomskih znanosti, a kao i još neke njegove kolege s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, skeptičan je prema kapitalizmu i smatra da "neoliberalni model" nije rješenje za male zemlje - valjda bi se trebali ugledati na Sjevernu Koreju koja se još uvijek uspješno opire pritiscima.
Iz navedenog, lako je zaključiti da bi se Marić mogao zalagati za to da se ogromna državna imovina zadrži pod kontrolom politike, čime će se nastaviti njeno propadanje i stvoriti daljnja šteta svim građanima Hrvatske.
Populističkim izjavama, napadima na HNB i "neoliberalni kapitalizam" Marić je stekao simpatije dijela javnosti, koja ga percipira kao "velikog stručnjaka" usprkos činjenici da mu je znanstveni rad više nego skroman.
Iako u službenoj biografiji Marić navodi da je autor i suautor nekoliko stručnih i znanstvenih radova, na stranicama Hrvatske znanstvene bibliografije uspjeli smo pronaći samo jedan rad u čijoj izradi je sudjelovao, pod naslovom "Analiza tržišta novina u Hrvatskoj", koji je objavljen u Ekonomskom pregledu 1997. godine.
Prošle godine Marić je objavio knjigu "Slom lažnog proroštva" koja je bila veliki hit među njegovim fanovima. U toj knjizi Marić analizira povijest moderne hrvatske ekonomske politike i ponovno kao jedan od glavnih uzroka zaostajanja države u kojoj politika upravlja s pola ekonomije vidi "neoliberalizam".
Stručnjak za sve
I za kraj malo zabave. Svestrani Marić, kojeg javnost pamti i kao nogometnog suca, komentatora u sportskim emisijama te direktora u državnim tvrtkama tijekom 90-ih, na Pravnom fakultetu u Zagrebu predaje Političku ekonomiju.
Na službenim stranicama Pravnog fakulteta, na Marićevoj stranici, navodi se više desetaka radova iz čega proizlazi da je osim za ekonomiju, ekspert i za medicinu, poljoprivredu, energetiku i mnoga druga područja.
Na Marićevoj stranici, na internet adresi Pravnog fakulteta pod objavljenim radovima, između ostalog stoji: udžbenik "Kirurška onkologija", znanstveni rad "Utjecaj agroekoloških uvjeta na prinos zrna soje", "Miastenična kriza u bolesnice liječene metimazolom radi hipertireoze" itd...
*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati